Sepsa

Sepsa
Sepsa

Definicija:

Sepsa ili septikemija je infektivno oboljenje bakterijske geneze. Nastaje kontinuiranim ili povremenim prodorom uzro─Źnika u krv iz nekog septi─Źnog ┼żari┼íta i stvaranjem metastatskih ┼żari┼íta. Klini─Źki sepse su generalizirana oboljenja sa izra┼żenim op┼ítim infektivnim sindromom i simptomima septi─Źnih ┼żari┼íta.

Etiologija:

Uzro─Źnici sepse mogu biti grampozitivne bakterije: streptokoki, stafilokoki i dr., i gramnegativne E. coli, Aerobacter aerogens, Pseudomonas aeruginosa, Proteus mirabilis i vulgaris, Meningococcus i dr. U zadnje vrijeme su gram negativne infekcije postale znatno ─Źe┼í─çe, ┼íto se mo┼że pripisati ┼íirokoj primjeni antibiotika i poreme─çaja biolo┼íke ravnote┼że izme─Ĺu mikroorganizama u njihovoj populaciji zbog eliminacije osjetljivih vrsta bakterija i njihove zamjene rezistentnim vrstama.
Veoma va┼żan faktor za pove─çanu incidenciju gramnegativnih sepsi je i produ┼żeni vijek ljudskog ┼żivota, te je sve ve─çi broj starijih koji boluju ─Źe┼í─çe od degenerativnih oboljenja, karcinoma, bolesti metabolizma i dr., uslijed ─Źega su njihove imunobiolo┼íke snage znatno smanjene, te pokazuju daleko ve─çu sklonost ka gramnegativnim infekcijama. Hospitalizacija ovakvih starijih godi┼íta pra─çena je hirur┼íkim zahvatima, imunosupresivnom i antibiotskom terapijom te drugim medicinskim intervencijama i na taj na─Źin je znatno pove─çana mogu─çnost za intrahospitalne infekcije rezistentnim bolni─Źkim sojevima.

Patogeneza:

Treba razlikovati sepsu od bakterijemije koja predstavlja kratkotrajni i tranzitorni prodor uzro─Źnika u krv i ne dovodi redovno do metastaza. Nastajanje sepse je vezano za bakterijsku infekciju bez obzira na to, da li se na mjestu infekta stvorilo neko ┼żari┼íte ili ne. Da bi sepsa nastala, u ve─çini slu─Źajeva, moralo bi postojati primarno ┼żari┼íte.

Rijetke su sepse bez primarnog ┼żari┼íta, a nastaju samo ako su u pitanju naro─Źito virulentni bakterijski sojevi. Ovakva sepsa se naj─Źe┼í─çe javlja nakon uboda iglom.
Poznate su sepse kod kojih se ne mo┼że na─çi ulazno mjesto infekcije te se nazivaju kriptogene sepse.
Septi─Źno ┼żari┼íte nastaje ili na mjestu ulaza bakterije u organizam ili na nekom drugom mjestu koje je udaljeno od mjesta ulaska uzro─Źnika. Kao ishodi┼íte sepse mogu biti razni organi:

  • Ko┼ża (furunkuli naro─Źito u predjelu lica, flegmone)
  • usna ┼íupljina (tonzilitis, granulomi)
  • plu─ça (pneumonije, apscesi, bronhiektazije)
  • gastrointestinalni trakt (upale crijeva izazvane E. coli, perikolitisi, apendicitisi, upale ┼żu─Źnog mjehura i ┼żu─Źnih puteva)
  • mokra─çni putevi (pijelonefritis – nekada je on i posljedica bakterijemije)
  • genitalni organi (eudometritis, adneksitis).

Zbog stalne i intermitentne bakterijemije stvaraju se metastatska ┼żari┼íta koja se mogu javiti u svim organima. Naj─Źe┼í─çe primarno ┼żari┼íte je unutra┼ínjost vena uslijed ─Źega nastaje tromboflebitis. Uzro─Źnik dospijeva do vene limfnim putem i u njoj stvara tromb. Odavde se djeli─ç tromba pokrene, te mo┼że za─Źepiti druge krvne sudove i dovesti do metastaza. Na tim mjestima embolus dovede do ishemije tkiva i stvara kolekcije gnoja. Osim unutra┼ínjosti vena,primarno ┼żari┼íte mo┼że biti limfna ┼żlijezda i endokard.

Kod gramnegativne sepse izazvane E. coli, najprije mora postojati upala crijeva, odakle uzro─Źnik dospijeva do vene porte gdje se razvija tromboza i fleflebitis, a zatim nastupa bakterijemija. U slu─Źajevima gdje je infekt na bubrezima pijelonefritis, koji je nastao ascediraju─çi preko uretre, mokra─çnog mjehura i uretera, rje─Ĺe limfogeno iz crijeva, mo┼że se bakterijemija, iz primarnog ┼żari┼íta, pro┼íiriti u sva tkiva.
Septikemije izazvane klebsielama se javljaju nakon izvjesnih zahvata koji se u zadnje vrijerne sve ─Źe┼í─çe upotrebljavaju u medieini. To su u prvom redu: kateteriziranje velikog krvnog suda kod dijalize, pogotovo ako je trajna, zatim instrumentalne manipulacije na urinarnom traktu i dr. Me─Ĺutim, klebsiela sepsa mo┼że imati ishodi┼íte i na drugim organima: flebitis kod apendicitisa, hemoragi─Źni rektokolitis, traheotomija, upala perifernih vena kod stalnog intravenoznog katetera (kateter sepsa) i druge.

Klini─Źka slika:

Danas su sepse naj─Źe┼í─çe izazvane stafilokokom i gram nega tivnim uzro─Źnicima. Klini─Źka slika je razli─Źita, ovisna o vrsti uzro─Źnika i lokalizaciji primarnih i metastatskih ┼żari┼íta. Simptomi koji su posljedica bakterijemije su manje-vi┼íe sli─Źni. Oni sa─Źinjavaju septi─Źni sindrom. Glavne odlike septi─Źnog smdroma su:

  • Intermitentne temperature sa tresavicama. Me─Ĺutim, one mogu biti i tipa kontinue. Intermitentne temperature su znak embolija iz septi─Źkog ┼żari┼íta, dok je kontinua znak permanentnog prodiranja uzro─Źnika.
  • Puls je tahikardi─Źan i prati temperaturu. Postoji sklonost ka kolapsima. Pritisak je sni┼żen.
  • Nervni znaci kao ekscitacija, adinamija, delirantna stanja, prekoma, sopor, koma i menigealni sindrom su posljedica ili toksemije ili septi─Źnih metastaza i embolija u mozgu i meningama.
  • Promjene na ko┼żi u obliku manjih ili ve─çih hemoragija ili eflorescenca (makuloznih, vezikuloznih i pustuloznih) su posljedica septi─Źnih metastaza i embolija.
  • Kod sepsi izazvanih stafilokokom zahva─çeni su i zglobovi (arthritis).
  • ┼Żari┼íni i intersticajni nefritis kao posljedica septi─Źnih ┼żari┼íta.
  • ─îesta su o┼íte─çenja krvne loze pa se javljaju krvarenja iz intestinalnog trakta, hematurija, metroragije, epistaksa i dr.
  • Splenomegalija je konstantan simptom.

Kod streptokokne sepse matastaze u ko┼żi su vrlo rijetke i diskretne ali su zato ─Źe┼í─çe na plu─çima, endokardu, bubrezima i zglobovima. Po svom klini─Źkom toku ona je uvijek akutno oboIjenje.

Klini─Źka slika stafilokokne sepse je znatno te┼ża od streptokokne. Ona daje te┼íke septikemije sa mnogobrojnim metastatskim ┼żari┼ítima. Karakteristi─Źno za stafilokoknu sepsu je i to ┼íto se u tkivima i organima oko septi─Źnih ┼żari┼íta stvara vrlo brzo sloj fibroplasta koji sa svoje strane lokalizira proces i sprije─Źava dalju diseminaciju, a s druge strane sprije─Źava pristup antibioticima. Uslijed toga klini─Źka slika mo┼że imati akutni, subakutni, fulminantni i hroni─Źni tok. Karakteristi─Źne su metastaze u ko┼żi koje mogu biti hemoragi─Źne, vezikulozne i pustulozne.

Antraksa sepsa se nadovezuje na ko┼żni, plu─çni ili crijevni oblik. Klini─Źke odlike su te┼íka intoksikacija, infekcija, kardiovaskularni kolaps i hemoragi─Źni meningitis.

U toku gramnegativne sepse simptomatologija je ne┼íto druk─Źija i odlikuje se simptomima gramnegativnog ┼íoka, dok je septi─Źni sindrom slabije izra┼żen. Kod gramnegativne sepse je manja sklonost ka stvaranju septi─Źnih metastaza. Su┼ítina gramnegativnog ┼íoka (endotoksi─Źni ┼íok) je poreme─çaj u mikrocirkulaciji i nedovoljna opskrba va┼żnih organa i tkiva. Osim ovog poreme─çaja u mikrocirkulaciji uslijed gramnegativnog ┼íoka javlja se i generalizirana intravaskularna koagulacija. Posljedice su: akutna sklonost krvarenjima, arterijska hipertenzija i pulmonalna hipotenzija. Ako bolesnik pre┼żivi ┼íok ostaje insuficijencija bubrega, jetre i srca.

Komplikacije:

Komplikacije se javljaju obi─Źno kod onih bolesnika gdje je terapija zapo─Źeta kasnije ili sa neadekvatnim antibioticima. Naj─Źe┼í─çe se javljaju komplikacije od strane bubrega (uslijed renalnih apscesa), plu─ça i pleure (empijem, pleuropneumonija, emfizem), srca (ulcerozni endokarditis) mozga (apscesi, poreme─çaji mentalne i nervne sfere), jetra (apscesi, hroni─Źni hepatitis), zglobovi (artritis) i dr.

Klini─Źki oblici:

Postoji: akutna, subakutna, hroni─Źna i fulminantna sepsa. Te┼íki klini─Źki oblici su posljedica migracije mikroba zbog multiplih mikrobnih embolija, zbog dejstva toksina i uslijed ┼ítetnih produkata dezintegracije ─çelija.

Dijagnoza:

Tipi─Źna klini─Źka slika sa generalizacijom i metastazama je vrlo va┼żna za dijagnozu. Krvna slika pokazuje leukocitozu sa pove─çanjem broja neutrofila. Sedimentacija eritrocita je ubrzana. Uzro─Źnik sepse se mo┼że dobiti iz hemokulture uzete za vrijeme febrilnih ataka. Uzimanje materijala iz septi─Źnih ┼żari┼íta tako─Ĺe ide u prilog etiolo┼íke dijagnoze. Hemokulture treba uzimati u vi┼íe navrata.

Diferencijalna dijagnoza:

Diferencijalna dijagnoza septi─Źnog sindroma:

  • U prvom redu dolaze u obzir sepse druge etiologije, ali, nala┼żenjem primarnog ┼żari┼íta i izolacijom uzro─Źnika mo┼że se do─çi do ta─Źne etiolo┼íke dijagnoze. Kod antraksne sepse, pustula maligna i maligni edem kao i hemoragi─Źni likvor su dovoljni indikatori za dijagnozu. Kod gramnegativnih sepsi pojava gramnegativnog ┼íoka slu┼żi kao dobar putokaz za dijagnozu. Streptokokna sepsa, na po─Źetku bolesti, mo┼że inponirati kao: influenca, respiratorna febrilna oboljenja i druga febrilna oboljenja sa naglim po─Źetkom. Streptokokna i stafilokokna sepsa u pravilu mogu praviti dijagnosti─Źke pote┼íko─çe sa mnogobrojnim febrilnim stanjima koja u svojoj simptomatologiji imaju: temperature kontinue ili remitentne i pove─çanu slezenu (splenomegaliju).
  • Limfogranulomatoza, a naro─Źito abdominalna forma, znaju praviti velike dijagnosti─Źke pte┼íko─çe, a naro─Źito na po─Źetku bolesti. Tipi─Źna temperaturna krivulja (Epsteinov tip temperature), nalaz periferne krvi i sternalnog punktata, limfografija i limfoscintigrafija mogu potvrditi dijagnozu Hodgkinove bolesti.
  • Akutne leukoze kod kojih nalaz periferne krvi i stemalnog punktata potvr─Ĺuje dijagnozu.
  • Typhobacilsis seu sepsis tuberculosa je vrlo rijetka bolest. Klini─Źka slika jedne generalizacije tuberkuloze bez patolo┼íkog nalaza na plu─çima sa te┼íkim toksi─Źnim o┼íte─çenjem organa i brzim letalnim ishodom upu─çuje na ovo oboljenje.
  • Bruceloze imaju, tako─Ĺer u simptomatologiji febrilnost i splenomegaliju. Me─Ĺutim, ovdje je tip temperature druga─Źiji (unduliraju─ça temperatura), epidemiolo┼íki podaci govore da je oboljenjp bilo primarno lokalizirano na ┼żivotinjama (krave, svinje i koze) pa tek sekundarno na ljude. Serolo┼íke reakcije na brucele su pozitivne i visokom titru od druge sedmice bolesti. Za neke postoji kao dijagnosti─Źko pomagalo i kutani test (Melitin).
  • Malarija, kod koje su izra┼żeni splenomegalija i febrilne atake svaki drugi, tre─çi i ─Źetvrti dan bolesti (tropika, tercijana i kvartana) mo┼że predstavljati dijagnosti─Źke pote┼íko─çe. Me─Ĺutim, ogromna splenomegalija te nalaz plazmodija u perifernoj krvi su jedan od dokaza za malariju.
  • Kolagenoze kao sistemni lupus eritematodes sa svojim dugotrajnim febrilnim tokom mogu ponekad imponirati kao sepsa. Nalaz LE ─çelija, pozitivni reumatski testovi i prisutnost hroni─Źnog hepatitisa ili ciroze jetre upu─çuje na ovo oboljenje.
  • Leishmaniasis i to visceralna forma, dolazi tako─Ĺe u obzir diferencijalno dijagnosti─Źki. Dugotrajna bolest, tipi─Źna boja ko┼że (pepeljastosiva), ogromna hepatosplenomegalija, nalaz uzro─Źnika u ko┼ítanoj sr┼żi, slezeni i jetri te pozitivne reakcije Formol gel i Neostibozan, neosporno ukazuju na ovo oboljenje.
  • Typhus exanthematicus se mo┼że odvojiti na osnovu nekih simptoma, a koji su dominantni kod ove bolesti (ospa, status typhosus) a i na osnovu pozitivne WeilFelixove i Weiglove reakcije.
  • Leptospiroze u svom klini─Źkom toku imaju bifazi─Źne ili rje─Ĺe, trifazi─Źne temperature. Kod ve─çine leptospiroza je izra┼żen hepatorenalni sindrom (ikterus, visoka ureja, cilindrurija, eritrocitrurija, albuminurija i dr.). Reakcija aglutinacijelize u visokom titru govori u prilog leptospiroza.
  • Hipernefromi imaju oko 20% intermitentne temperature. Me─Ĺutim, tupi bolovi u lumbalnoj regiji, pra─çeni hematurijom su uvijek suspektni na ovaj tumor. Ukoliko do─Ĺe do metastaze u plu─çima i kostima, dijagnoza je lak┼ía.
  • Penarteritis nodosa je sistemno oboljenje koje se lokahzira u zidovima srednjevelikih arterija. Temperatura je konstantan simptom i mo┼że imati dugotrajni tok a po tipu mo┼że biti subfebrilna, intermitentna sa povremenim remisijama. Uz ove simptome su vrlo ─Źesti bolovi u trbuhu, u zglobovima i kostima, polineuriti─Źne tegobe i hipertenzija. Bubrezi su ─Źesto ledirani pa se nalazi hematurija i albuminurija skoro konstantno. Ponekad su prisutni razni egzantemi po ko┼żi koji mogu biti skarlatiniformm. urtikarijalni, bulozni i vezikulozni. Kod vezikuloznih i buloznih promjena se javljaju i ulceracije. U krvnoj slici je izra┼żena leukocitoza sa eozinofilijom. Biopsija ko┼że je najsigurniji dokaz za diferenciranje.
  • Tumori ┼żu─Źnih putova u svome toku imaju intermitiraju─çe groznice koje su pra─çene porastom broja leukocita (Charcotove groznice). U daljem toku se obi─Źno javlja ikterus. Sedimentacija je ubrzana. Bolesnik naglo gubi na te┼żini. Ova pojava je posljedica infekcije ┼żu─Źnih putova sa patogenim uzro─Źnicima. Javlja se bakteremija pa je i ona uzrok tresavicama. U toku malignih oboljenja jetre i ┼żu─Źnih vodova mogu─ça je i septikemija ─Źime se ionako te┼íko oboljenje jos vi┼íe komplicira.
  • Reumatska groznica je dugotrajno febrilno oboljenje. Po─Źinje naglo, visokom temperaturom i bolovima u zglobovima. Temperatura je obi─Źno umjereno pove─çana ali mo┼że biti i kontinua. Bolovi i otoci zglobova mogu uputiti na pravu prirodu bolesti. Anamnesti─Źki, ukoliko je poznata streptokna infekcija, moglo bi to i─çi u prilog ove bolesti. Pojava ┼íumova na srcu je tako─Ĺe jedan od sigurnih znakova za reumatsku groznicu. Broj leukocita na po─Źetku bolesti je obi─Źno pove─çan sa skretanjem u lijevo. ASTO je uvijek u visokom titru. Hemokulture su negativne te nam ovaj podatak mo┼że posluziti za diferenciranje ili ta─Źnije, za kona─Źno postavljanje dijagnoze.
  • Agranulocitoza po─Źinje naglo, visokom temperaturom do 40 stepeni, i uvijek je pra─çena gu┼íoboljom. Objektivno postoji ulceronekroti─Źna i pseudomembranozna angina. U krvnoj slici, izrazita leukopenija sa agranulocitozom ili vrlo malim brojem granulocita. Nalaz ko┼ítane sr┼żi je karakteristi─Źan. SU─Źnost sa sepsom jc u tome ┼íto se osim visoke febrilnosti mo┼że ponekad na─çi i splenomegaUja. Anamnesti─Źki podaci o uzimanju lijekova koji imaju u sebi pirazolonski prsten (aminopirin), mogu biti od neobi─Źne koristi za dijagnozu.
  • Pijelonefritisi sa dugotrajnom febrilno┼í─çu mogu imponirati kao sepsa. Po─Źinju tresavicom i temperaturom od 40 stepeni Temperature mogu biti remitentnog ili intermitentnog tipa sa ─Źestim afebrilnim pauzama. Me─Ĺutim, ote┼żano mokrenje, bolovi u lumbalnoj regiji i obilan nalaz u mokra─çi upu─çuju na ovu bolest. Urinokultura slu┼żi kao jedan od najsigurnijih dokaza.
  • Apsees jetre (apscesi jetre) u toku amebijaze u skoro polovini slu─Źajeva imaju dugotrajne temperature mterrnitentnog ili remitentnog tipa, ne┼íto rje─Ĺe ikterus i bolove ispod desnog rebarnog luka ┼íto mo┼że podsje─çati na sepsu. Kod amebnog apscesa su u ve─çini slu─Źajeva prisutne dijareje. nema splenomegalije i hemokulture su negativne. Nalaz ameba u stolici, scintigrafski nalaz (hladne zone) u jetri i eventualno izbo─Źenost desne dijafragme na radiografiji slu┼że za diferenciranje prema sepsi.
  • Adneksiti mogu imati u svom klini─Źkom toku dugotrajnu febrilnost sa intermitentnim i kontinuiranim temperaturama. Me─Ĺutim, bol u donjim partijama abdomena, bez splenomegalije i negativne hemokulture upu─çuje na pravu dijagnozu.
  • Apscesi u glutealnoj regiji su pra─çeni visokim nepravilnim temperaturama i bolovima na mjestu stvaranja apscesa Anamnesti─Źki podatak o primanju injekcija, zatim objektivno infiltrat na mjestu uboda, negativna hemokultura, upu─çuje na ovo oboljenje.
  • Febris recurens u svome toku ima remitentne temperature koje se javljaju u vi┼íe ataka. Temperatura obi─Źno pada nakon 6-7 dana, uz obilno znojenje. Nakon afebrilnog perioda dolazi opet nova ataka temperature, ali svaki slijede─çi put kra─çe traje ─Źime podsje─ça na sepsu. Za razlikovanje od sepse, neobi─Źno su va┼żni epidemiolo┼íki podaci (u┼íljivost), klini─Źka slika sa atakama temperature i nalaz borelija u perifernoj krvi.
  • Infektivna mononukleoza, naro─Źito ako je lokalizirana u abdominalnim limfnim ┼żlijezdama. pa uz temperaturu postoji i hepatosplenomegalija. Me─Ĺutim, tipi─Źan nalaz krvne slike, PaulBunelova reakcija, negativne hemokulture, upu─çuju na pravo oboljenje.

Diferencijalna dijagnoza septi─Źnog ┼íoka:

On se u pravilu, nadovezuje na bakterijemiju pa ─çe mu prethoditi simptomi kao ┼íto su groznica, temperatura i dr. Ishodi┼íte sepse se mora obavezno utvrditi, obi─Źno od pojave bakterijemije do pojave ┼íoka pro─Ĺe jedna faza latencije od 6 do 18 sati. Kod starijih i iscrpljenih osoba mo┼że izostati pojava temperature i tresavice, pa do endotoksi─Źnog ┼íoka dolazi bez prethodne najave. Iznenadna pojava op┼íte slabosti, smetenosti, adinamije, tahipneje, dispneje i znojenja uz pad arterijskog pritiska a bez uo─Źljivih znakova bakterijemije mo┼że dijagnosti─Źki predstavljati veliki problem.

  • Smetenost, dezorijentacija i neadekvatno pona┼íanje starijih bolesnika pobu─Ĺuju najprije sumnju na cerebralni vaskularni inzult. Nekada mogu, s padom arterijskog pritiska da se jave prolazni ┼żari┼íni neurolo┼íki simptomi u onim najosjetljivijim dijelovima mozga i]i tamo gdje postoje najja─Źe arteroskleroti─Źne promjene. Anamnesti─Źki podaci (visoki tlak), krvav likvor, izgled bolesnika, mogu biti dobar putokaz za diferencijaciju.
  • Infarkt srca mo┼że da dovede na pomisao da se radi o endotoksi─Źnom ┼íoku, jer stenokardi─Źne tegobe mogu biti i ovdje prasutne. EKG pokazuje nespecifi─Źne alteracije ST segmenta i T zupca a uz to se na─Ĺu i lako povi┼íene transaminaze (uslijed hipoksi─Źnihpromjenaujetri).
  • Plu─çna embolija sa svojom dramati─Źnom simptomatologijoni mo┼że imponirati kao toksi─Źni ┼íok ali ovdje nedostaju znaci bakterijemije.
  • Te┼íke pneumonije s pojavom kolapsa i visokom febrilno┼í─çu mogu ostavljati utisak septi─Źnog ┼íoka, ali respiratorni simptomi i febrilnost koja obi─Źno du┼że traje bez tresavica su va┼żno upozorenje. Ipak, grafija plu─ça daje kona─Źnu dijagnozu.
  • Toksi─Źna forma dizenterije sa kolapsom imponuje na po─Źetku bolesti kao septi─Źni ┼íok. Pojave krvavosluzavih proljeva upu─çuju na pravu dijagnozu.
  • Alimentarne toksiinfekcije sa kolapsom uvijek pobu─Ĺuju sumnju na ┼íok. Me─Ĺutim, anamnesti─Źki podaci o konzumaciji odre─Ĺene vrste hrane, bez prethodnih simptoma bakterijemije, su dovoljan dokaz.
  • Abdominalni i tromboemboli─Źni incident tako─Ĺe mogu predstavljati dijagnosti─Źki problem. Bol u abdomenu, nadutost. i drugi simptomi pobu─Ĺuju sumnju da se radi o nekoj mezenterijalnoj emboliji.
  • Akutna nekroza pankreasa sa svojim tipi─Źnim po─Źetkom tj. s bolom poput Kuboda no┼ża┬ź a bez prethodnih znakova bakterijemije mo┼że pobuditi sumnju. U kasnijem toku, laboratorijski nalazi potvr─Ĺuju ili negiraju ovu pojavu.
  • Invaginacija crijeva ako je pra─çena kolapsom mo┼że tako─Ĺe pobuditi sumnju na septi─Źni ┼íok. Detaljnijim ispitivanjima i pregledom se mo┼że ili potvrditi ili isklju─Źiti ┼íok.

Terapija:

Dolazi u obzir antibiotska terapija, ali izbor ovisi o etiologiji sepse. Odre─Ĺivanje antibiotika prema antibiogramu predstavlja uslov bez kojega se sepsa ne mo┼że lije─Źiti. Sto se ti─Źe izbora antibiotika bila bi najdjelotvornija kombinacija cefalosporinskog antibiotika sa kanamicinom (umjesto cefalosporina do┼íao bi u obzir, eventualno, i ampicilin a umjesto kanamicina, ako se radi o pseudomonasu, gentamicin, polimiksin ili kolimicin).

Terapija gram negativnog šoka zahtijeva posebne intervencije. Principi terapije gramnegativnog šoka su:

  • antimikrobna terapija sa velikim dozama antibiotika. Neki gramnegativni uzro─Źnici kao proteus, klebsiela i pseudomonas, zahtijevaju toksi─Źne antibiotike (polimiksin B, Kanamycin, Gentamicin).
  • Nadoknada volumena cilkuliraju─çe krvi (krv, plazma, dekstran).
  • Kortikosteroidna terapija (efekat je u tome ┼íto imaju blokiraju─çi u─Źinak na alfa receptore i za┼ítitu od alergijskih reakcija na endotoksin, suprimiraju─çi).
  • Davanje vazodilatatora, jer endotoksini imaju neobi─Źno veliko vazokonstriktorno dejstvo, ┼íto zna─Źi sredstva koja blokiraju alfa receptore ili podra┼żavaju beta receptore. Blokator alfa receptora je poznati Largaktil (chlorpromazine). Od sredstava koja podra┼żavaju beta receptore poznat je isoprotenol.
  • Suzbijanje i korekcija acidoze davanjem natrijeva bikarbonata (135-180 mEq).
  • Kod anurije i oligurije mo┼że se poku┼íati osmotska diureza manitolom.
  • Hipotermija se mo┼że upotrijebiti kao jedna od terapijskih mjera, jer ona usporava celularni metabolizam i na taj na─Źin ┼ítedi srce.
Sepsa 3.83/5, (76.67%), 6
  • Share on Tumblr