Scarlatina

(SCARLATINA, šarlah, skrlet)
Skarlatina je oboljenje izazvano streptokokima. Glavni klini─Źki simptomi su

  • nagao po─Źetak,
  • visoka temperatura,
  • inicijalno povra─çanje,
  • bolovi u gu┼íi
  • ospa.

EPIDEMIOLOGIJA

Izvor infekcije je bolesnik koji boluje od ┼íarlaha, klicono┼íe hemoliti─Źnog streptokoka i bolesnici koji boluju od streptokoknog nazofaringitisa. Bolest se ┼íiri naj─Źe┼í─çe kaplji─Źnim putem i direktno dodirom. Od ┼íarlaha najvi┼íe oboljevaju djeca ┼íkolskog i pred┼íkolskog uzrasta. Dojen─Źad u prvoj godini ┼żivota i odrasli veoma rijetko oboljevaju od ┼íarlaha. Imunitet nakon preboljelog ┼íarlaha je solidan, ali su mogu─ça i ponovna oboljenja, ako je bolesnik od samog po─Źetka bolesti lije─Źen pencilinom. Solidan imunitet stvara se samo protiv eritrogenog toksina streptokoka, dok je antibakterijalni imunitet tip-specifi─Źan i kratkotrajan, pa su mogu─çe i docnije infekcije razli─Źitim tipovima streptokoka.
U velikim naseljima ┼íarlah je endemi─Źan, ali su mogu─çe i epidemije naro─Źito u jesen i zimu.

ETIOLOGIJA

Uzro─Źnik ┼íarlaha je beta hemoliti─Źni eritrogeni streptokok iz grupe A.

PATOGENEZA

scarlatina2Ulazna vrata za streptokok je sluznica farinksa, iznimno sluznice ┼żenskih genitalija i povrije─Ĺena ko┼ża. Uzro─Źnici ostaju na sluznici farinksa, izazivaju upalu i lu─Źe toksine koji prodiru u krv izazivaju─çi intoksikaciju.
U patogenezi ┼íarlaha dolaze do izra┼żaja tri svojstva streptokoka: invaziono, toksi─Źno, alergensko, koja izazivaju odgovaraju─çe reakcije organizma.

  • Invaziono djelovanje. Na ulaznim vratima, koja su kod ┼íarlaha u 97% sluznica farinksa, uzro─Źnik izaziva kataralnu rje─Ĺe gnojnu upalu. Ostaje na ulaznim vratima, tu lu─Źi toksine, a veoma rijetko se ┼íiri prema regionalnim limfnim ┼żlijezdama. Samo iznimno mo┼że prodrijeti u krvotok, izazivaju─çi septikemiju sa septi─Źnim metastazama u pojedinim organima.
  • Toksi─Źno djelovanje. Uzro─Źnici lu─Źe toksine koji dospijevaju u krvotok. Izazivaju temperaturu, povra─çanje, enantem i egzantem. Osim toga toksini mogu da izazovu i o┼íte─çenja na miokardu, bubregu i zglobovima.
  • Alergijsko djelovanje. Preosjetljivost organizma na ponovni ulazak uzro─Źnika ispoljava se u alergi─Źnim manifestacijama na srcu, bubrezima i zglobovima.

KLINI─îKA SLIKA

scarlatina1Inkubacija je kratka, iznosi 2 do 5 dana, rijetko du┼że. Klini─Źku sliku ┼íarlaha mo┼żemo podijeliti na 3 stadija: invazioni, osipni i stadij perutanja.

  • Invazioni stadij. Bolest po─Źinje naglo, visokom temperaturom, bolovima u gu┼íi i inicijalnim povra─çanjem. Ostali simptomi su od manje dijagnosti─Źke vrijednosti. To su glavobolja, op┼íta slabost, bolovi u zglobovima, tahikardija i enantem. Ovaj stadij traje do 36 sati.
  • Osipni stadij. Ospa izbija prvo na vratu, zatim gruima, le─Ĺima, a zatim po ekstremitetima. Po licu, dlanovima i tabanima ospa se ne javlja. Ospa je sitna, ta─Źkasta, difuzna, is─Źezava na pritisak, ostavljaju─çi iza sebe blijedo┼żu─çkasti trag. Ko┼ża je suha, sitno zrnasta (gu┼í─Źija ili koko┼íija). Najvi┼íe je izra┼żena tamo gdje je ko┼ża najnje┼żnija, po postrani─Źnim dijelovima grudnog ko┼ía, unutra┼ínjim stranama ekstremiteta i ingvinalnim predjelima. U pregibima velikih zglobova, osobito lakata, zatim pazuha ospa je intenzivnija, a mo┼że biti hemoragi─Źna, pa popre─Źne pruge dolaze ja─Źe do izra┼żaja. Taj simptom nazivamo Pastyjin znak po rumunskom ljekaru Pastyi. Bolesnik ima za┼żarene jagodice, dok je ostali dio lica blijed. Blijedilo je naro─Źito intezivno oko usta i nosno-usne brazde ┼íto se naziva Filatovljev znak po ruskom ljekaru Filatovu. Jezik je u po─Źetku bijelo oblo┼żen, slobodnih crvenih rubova pa li─Źi na slovo V. Docnije postaje malinast po izgledu povr┼íini i boji. Sluznica mekog nepca je intezivno crvena, krajnjici su pove─çani, intezivno crveni, pa radi toga ┼íarlahnu anginu nazivamo ┼żarkom ili plamenom anginom. Na krajnicima osim toga ponekad mo┼żemo vidjeti i gnojne naslage, koje se lako skidaju. Podvili─Źne ┼żlijezde su pove─çane. Temperatura koja je u po─Źetku bila visoka, postepeno se smiruje, ospa blijedi i is─Źezava. Smiruju se i upalni simptomi na sluznici ┼żdrijela, a i stanje bolesnika se popravlja. Osipni stadij traje 2 do 7 dana.
  • Stadij perutanja. Perutanje naj─Źe┼í─çe po─Źinje osmog dana bolesti, najprije na vratu, zatim grudnom ko┼íu i suprapubi─Źnom predjelu, dlanovima i tabanima. Perutanje po dlanovima i tabanima je krupno, lamelozno, a po ostalim dijelovima tijela sitno bra┼ínjavo. Perutanje po dlanovima i tabanima ima veliku vrijednost, jer mo┼że poslu┼żiti za retrogradnu dijagnozu ┼íarlaha.

KLINI─îKI OBLICI

Postoje laki i te┼íki klini─Źki oblici ┼íarlaha.
Laki oblici bolesti su veoma ─Źesti. GIavni klini─Źki simptomi su: malo povi┼íena temperatura, slabo izra┼żeni prodromalni simptomi, a ospa je blijeda, oskudna i prete┼żno ispoljena na predilekcionim mjestima.
Te┼íki oblici se danas susre─çu veoma rijetko, a posljedice su ili te┼íke intoksikacije organizma ili prodara uzro─Źnika u krvotok i pojave sepse.

  • Toksi─Źni ┼íarlah je karakteriziran tzv. malignim sindromom. Po─Źetak bolesti je perakutan sa visokom temperaturom, upornim povra─çanjem, eritematoznom ili hemoragi─Źnom ospom. Mo┼że se pojaviti i epistaksa, hematemeza i melena. Veoma rano dolazi do o┼íte─çenja miokarda, sa ubrzanim pulsom, padom arterijalne tenzije, kolapsom i ┼íokom. Nisu rijetke konvulzije i delirantna stanja. Smrtnost je veoma visoka i to prete┼żno u prvim danim bolesti.
  • Septi─Źni ┼íarlah nastaje djelovanjem uzro─Źnika ┼íarlaha na ulaznim vratima, neposrednoj okolini i udaljenim organima. Glavni klini─Źki simptomi su: sve vrste gnojnih angina, gnojno zapaljenje srednjeg uha i sinusa i metastatska gnojna ┼żari┼íta na raznim organima, ako uzro─Źnik prodre u krvotok i izazove septikemiju.

KOMPLIKACIJE

Prema nastanku, u odnosu na po─Źetak bolesti, komplikacije mo┼żemo podijeliti na rane i kasne, a prema patogenezi na toksi─Źne, alergi─Źne i septi─Źne.

  • Toksi─Źne komplikacije su rane komplikacije, javljaju se do desetog dana bolesti. Prognoza je dobra, sekvela nema. Najva┼żnije su: akutni toksi─Źni miokarditis, toksi─Źni nefritis i sinovitis. Miokarditis se uglavnom registruje samo na elektrokardiogramu, nefritis prolaznom albuminurijom i eritrocitima u sedimentu urina, a sinovitis bolovima, rje─Ĺe otokom i crvenilom zglobova.
  • Alergi─Źne komplikacije se javljaju kasnije, u tre─çoj i ─Źetvrtoj nedjelji bolesti. Klini─Źki tok im je mnogo te┼żi, a mogu─çe su i sekvele. Te komplikacije su: ┼íarlahni reumatizam i akutni glomerulonefritis. Kod ┼íarlahnig reumatizama pored klini─Źkih simptoma koji zavise od lokalizacije procesa, mogu se na─çi i odgovaraju─çe promjene na elektrokardiogramu i u laboratorijskim nalazima, a kod nefritisa klini─Źki simptomi nefritisa sa odgovaraju─çim nalazom u urinu.

DIJAGNOZA BOLESTI

Postavlja se na osnovu klini─Źke slike, krvne slike, izolacije uzro─Źnika i eventualno odre─Ĺivanjem antistreptolizinskog titra (ASTO). Krvna slika je dosta karakteristi─Źna (leukocitoza, polinukleoza i eozinofilija). Uzro─Źnik se mo┼że izolovati sa sluznice ┼żdrijela. Odre─Ĺivanje antistreptolizinskog titra mo┼że poslu┼żiti za retrogradnu dijadnozu bolesti, ako je titar u porastu.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

U diferencijalnoj dijagnozi ┼íarlaha dolaze u obzir kataralne, gnojne i pseudomembranozne angine, angine druge etiologije. zatim drugeosipne groznice i osipi izazvani toksi─Źnim ili nutritivnim alergenima.
Rubeola – Od svih osipnih groznica u diferencijalnoj dijagnozi rubeo1a dolazi na prvo mjesto. Ipak je ospa kod rubeole krupnija, blije─Ĺa, br┼że nestaje, izra┼żena je i po licu i ne ostaje iza nje perutanje. Sve limfne ┼żlijezde, a osobito subokcipitalne su pove─çane. U krvnoj slici je kod rubeole leukopenija sa limfocitozom, plazmocitozom i eozinofilijom.
Morbi1i se razlikuju od ┼íarlaha po kataralnim simptomima, morfologiji i distribuciji ospe, Koplikovim pjegama itd. Me─Ĺutim, ima jedna posebna vrsta ┼íarlaha, tzv. scarlatina variegeta kod koje ospa nije difuzno ta─Źkasta nego mjestimi─Źna, pa u tom slu─Źaju mogu i morbili do─çi u diferencijalnoj dijagnozi ┼íarlaha.
Entero i adenoviroze po skarlatiformnoj ospi mogu imati sli─Źnosti sa ┼íarlahom, ali kod ovih virusnih oboljenja pored skarlatiformne ospe izra┼żeni su i drugi simptomi na primjer pove─çanje limfnih ┼żlijezda, menmgealni simptomi itd., a u krvnoj slici je izra┼żena leukopenija sa limfocitozom.
Preegzantemati─Źni ra┼í. Kod pojedinih osipnih groznica ova ospa mo┼że biti skarlatiformna, ali ubrzo izbijanje ┬╗prave┬ź ospe koja je karakteristi─Źna za doti─Źnu osipnu groznicu (vari─Źelu, variolu, morbile) razja┼ínjava etiologiju pomenutog skarlatiformnog egzantema.
Medikamentozni i toksoalergi─Źni egzantemi. Nakon upotrebe pojedinih lijekova (luminal, aspirin, sulfonamidi) kod nekih bolesnika mogu se pojaviti skarlatiniformni osipi. Sli─Źni osipi mogu biti izazvani nutritivnim alergenima.
Prognoza šarlaha je veoma dobra.

TERAPIJA

ETIOLOŠKA TERAPIJA
Antibiotici, u prvom redu pencilin. Pencilin treba primjeniti u dovoljnim koli─Źinama i dovoljno dugo, najmanje 10 dana. Mo┼że se dati u obliku kristalnog penicilina, bipenicilina, ekstencilina i penicilina V. Koji na─Źin aplikacije ─çe biti upotrebljen, zavisi od te┼żine bolesti – najsigurnije primjeniti parenteralnu aplikaciju. Ukoliko je bolesnik preosjetljiv na pencilin, treba dati neki drugi antibiotik u prvom redu linkocin ili tetracikline koji djeluju slabije na streptokoke nego penicilin. U najte┼żim toksi─Źnim oblicima ┼íarlaha, koji su danas veoma rijetki pored penicilina trebalo bi dati i antitoksi─Źni serum. Serum se daje u koli─Źini od 20 do 60 cm. intramuskularno. Ukoliko nema seruma, on se mo┼że adekvatno zamijeniti kortikostereoidima.
SIMPTOMATSKA TERAPIJA
Izgubila mnogo od svoje va┼żnosti nakon uvo─Ĺenja antibiotika u terapiju ┼íarlaha. Bolesnik treba da le┼żi prvih 7 dana. Svakih 4 do 5 dana u prve ─Źetiri nedjelje bolesti treba mu pregledati urin i mora biti pod stalnom kontrolom ljekara.
DIJETA
Prvih 7 dana bolesti daje se hrana bogata ugljikohidratima i vitaminima, a poslije se prelazi na obi─Źnu hranu sa relativnom restrikcijom soli do konca ─Źetvrte nedjelje bolesti.
PROFILAKSA
U profilaksi skarlatine primjenjuje se ekstencilin u dozi 1,200.000 jedinica koji štiti od 15 do 30 dana.

Scarlatina 5.00/5, (100.00%), 2
  • Share on Tumblr