Karcinom jajnika

Karcinom jajnika može biti primaran i sekundarni, a na jajniku mogu da se razviju i metastatska ognjišta karcinoma druge lokalizacije. Primarni karcinom jajnika razvija se na ovarijalnom tkivu kao takav od početka, a sekundarni nastaje metaplazijom i malignom degeneracijom u početku benignih cističnih tumora.

Karcinom jajnika

Karcinom jajnika

Karcinom jajnika relativno je često oboljenje. Prema nekim autorima, on se sreće u oko 15% svih ovarijalnih tumora. Učestalost i procenat učešća karcinoma jajnika u odnosu na druge ovarijalne tumore raste sa starošću bolesnice. Kod bolesnica mlađih od 20 godina tumori na jajniku, po pravilu, su benigni. U doba od 20 do 30 godina odnos dobroćudnih prema malignim tumorima je 90 prema 10, a između 30 i 40 godina smatra se da su 80% tumora jajnika benigni. Sa starošću procenat malignih neoplazmi se povećava tako da između 50. i 70. godine starosti procenat malignih na cjelokupan broj tumora jajnika iznosi više od 50%. Poslije 70. godine procenat malignih tumora nešto se smanjuje. Kod malignih neoplazmi jajnika najčešće se radi o cistadenokarcinomu, dok je adenokarcinom pseudomucinoznih ćelija znatno rijeđi. Isto tako, i solidan karcinom jajnika rijetko se javlja.

Bolest obično počinje na jednom jajniku pa se kasnije, vjerovatno limfnim putem, širi i na drugi. Kod solidnog karcinoma jajnika dolazi do uvećanja jajnika u cjelini. Tumor je režnjevite građe, čvrste konzistencije, obično glatke površine. U početku tumor na jajniku je ograničen vezivnom čahurom, a kasnije maligno tkivo probija ovu čahuru, pa maligne ćelije ubrzo prelaze u peritonealnu šupljinu i na okolne organe. Vrlo često uskoro dolazi do pojave ascita u trbušnoj duplji.

Sličnog su razvoja i adenokarcinomi cističnih tumora jajnika. U počeku pri pregledu ima se utisak da postoji obična jednostrana ovarijalna cista. Ponekad se, međutim, cista nade i na drugom jajniku. Maligne eskrescencije najprije se razvijaju u unutrašnjosti tumora, a uskoro prolaze kroz zid ciste i prelaze na peritoneum stvarajući ascit sukrvičastog izgleda. Maligni proces limfnim putem rano prodire duž jajovoda i dovodi do stvaranja metastaza. Maligne ćelija mogu da pređu i na zid materice i da na njemu dovedu do stvaranja malignih ognjišta. Između karcinoma jajnika i okolnih organa, prvenstveno crijeva, mogu da se stvaraju priraslice. Desi se često kod karcinoma jajnika, naročito u odmaklim slučajevima, da se u Duglasovom prostoru iza materice mogu da nađu inklavirana, čvrsta, nepokretna, kvrgasta ognjišta različite veličine. Ovo treba imati na umu pri ginekološkom pregledu i postavljanju dijagnoze. Osim toga, u odmaklim i zapuštenim slučajevima karcinoma jajnika dolazi do presađivanja malignih ćelija na visceralni i parijetalni peritoneum sa mnogobrojnim, difuzno rasijanim, manjih ili većih metastatskih ognjišta i sa stvaranjem velike količine ascita. Ovakvo stanje naziva se karcinoza peritoneuma.

Prema podacima dobijenim kliničkim ispitivanjem i na osnovu operativnog nalaza, karcinomi ovarijuma mogu se grupisati u četiri klinička stadijuma:

FIGO klasifikacija:

I    Tumor ograničen na jajnik/jajnike.

  • IA Tumorograničen na jedan jajnik, kapsula jajnika intaktna.
  • IB    Tumor ograničen na oba jajnika, kapsula jajnika intaktna.
  • IC    Tumor kao T1a ili T1b uz prisustvo malignih stanica u ascitesu ili u peritonealnom ispirku.

II    Tumor jajnika koji se proširio na organe male zdjelice.

  • IIA    Tumor jajnika koji zahvaća maternicu i/ili jajovod/-e.
  • IIB    Tumor jajnika koji se širi na druge organe male zdjelice.
  • IIC    Tumor kao T2a ili T2b uz prisustvo malignih stanica u ascitesu ili u peritonealnom ispirku.

III    Tumor jednog ili oba jajnika s peritonealnim metastazama izvan male zdjelice i/ili pozitivnim retroperitonealnim ili ingvinalnim limfnim čvorovima ili metastazama kapsule jetre.

  • IIIA    Tumor makroskopski ograničen na malu zdjelicu, negativni limfni čvorovi, histološki prisutne mikrometastaze peritoneuma izvan male zdjelice.
  • IIIB    Tumor jednog ili oba jajnika, negativni limfni čvorovi, makroskopski vidljive peritonealne metastaze </= 2 cm.
  • IIIC    Karcinom jajnika s peritonealnim metastazama > 2 cm i/ili pozitivnim retroperitonealnim ili ingvinalnim limfnim čvorovima.

IV    Karcinom jednog ili oba jajnika s udaljenim metastazama. Metastaze parenhima jetre.

Tumorski biljezi – “markeri”

su tvari koje stanice tumora izravno stvaraju ili potiču njihovo lučenje iz netumorskih tkiva odnosno stanica. Prema prisutnosti tumorskih biljega i prema njihovoj razini u tjelesnim tekućinama (krv, ascites, likvor) može se zaključiti da postoji tumorsko tkivo, saznati nešto više o njegovoj prirodi, a prema razini izmjerenih biljega ponekad se može predvidjeti i tijek bolesti. Tumorski biljezi korisni su kako u dijagnostici, tako i u kontroli terapije i tijeka bolesti.

Idealan tumorski biljeg izlučivao bi se samo iz tumorskog tkiva, bio bi specifičan samo za određeni tip tumora, otkrivao bi se već pri niskoj tumorskoj masi i bio bi nazočan kod svih bolesnika s takvom neoplazmom. Idealni tumorski biljezi ne postoje. Većinom nemaju dovoljnu specifičnost i osjetljivost da bi se mogli samostalno koristiti u ranoj dijagnostici ili za masovni probir. U procjeni ginekoloških tumora, osobito tumora jajnika osim ultrazvuka i obojenog pulsirajućeg Dopplera, važnu informaciju nam daju i tumorski biljezi .

Različiti tumorski biljezi su ključni za različite životne dobi pacijentica.

U juvenilnoj i adolescentnoj dobi određuju se tumorski biljezi karakteristični za tumore zametnog epitela (koji su najčešći u toj dobi) a to su: LDH, AFP i HCG. Ovakav protokol je važan ako se nađe miješani ili pretežno solidni tumor jajnika.
U reprodukcijskoj dobi treba odrediti CEA, CA 19-9 i CA 125 iako su ova dva posljednja uglavnom visoko osjetljiva i nisko specifična. Ipak vrlo visoke vrijednosti CA-125 ili CA 19-9 upućuju na ozbiljnu sumnju na zloćudni karakter tumora jajnika.
U žena u postmenopauzi CA 125 je visoko specifičan za maligni tumor jajnika, a visoki inhibin ili povišeni estradiol ukazuju na mogućnost da se radi o granuloza-staničnom tumoru.

CA-125

Najveća vrijednost mu je u dijagnostici i praćenju liječenja bolesnica s rakom jajnika. Pojava drugih tumora trbušnih organa po trbušnoj šupljini može biti praćen povišenim vrijednostima CA-125 u krvi. Postoji dobra korelacija između CA-125 i veličine tumorske mase. Osim u raka jajnika povišene vrijednosti nađu se u bolesnica s rakom dojke, vrata maternice, endometrija, debelog crijeva i pluća. Povišene vrijednosti nađene su i kod nekih dobroćudnih bolesti – endometrioza, ciste jajnika, upala jajnika i jajovoda, upala potrbušnice i akutne upale gušterače. Normalne vrijednosti za zdravu populaciju žena (95 centila) su od 0-35 IJ/ml. 99,8% zdravih osoba ili osoba oboljelih od nemalignih bolesti imaju vrijednosti niže od 65 IJ/ml.

CA 19-9

Uz CA-125 je koristan biljeg kod sumnje na rak jajnika. Osim kod raka jajnika povišene vrijednosti se nalaze kod raka žučnog sustava, gušterače, debelog crijeva i rektuma. Povišene vrijednosti su moguće i kod nezloćudnih bolesti (šećerna bolest, ciroza, hepatitis, cistična fibroza). Normalne vrijednosti za zdravu populaciju (95 centila) su od 0-37 IJ/ml. 97% zdravih ispitanika ima vrijednost nižu od 40 ng/mL.

CEA

Karcinoembrionalni antigen čija je povišena razina najčešće povezana s zloćudnim bolestima probavnog sustava, pacijentica s rakom dojke (ne prelazi peterostruko gornju granicu), te raka jajnika uz CA 19-9 (mucinozni tumori jajnika). Od nezloćudnih bolesti povišenje CEA može se prolazno naći kod alkoholom izazvane ciroze jetre, ulcerativnog kolitisa, polipa rektuma, hepatitisa te bolesti pluća. Razina je povišena i u krvi pušača, a očekivane vrijednosti tog biljega rastu i s godinama. Normalne vrijednosti za zdravu populaciju (95 centila) su od 0-3,4 ng/ml.

AFP

Alfa-fetoprotein se prvenstveno javlja u jetri i žumanjčanoj vreći fetusa. Povišene vrijednosti prate tumore jajnika (tumore zametnog epitela), ali i u 70% osoba s primarnim rakom jetre. Prolazno povišene vrijednosti se mogu naći i u nezloćudnih bolesti (hepatitis, ciroza, trudnoća). Očekivane vrijednosti za zdravu populaciju su od 0-6,2 ng/mL. 99% zdravih ispitanika ima vrijednost nižu od 8,6 ng/mL.

Beta HCG

Beta subjedinica humanog korionskog gonadotropina se javlja kod tumora zametnih stanica. Povišene vrijednosti se nalaze i u trudnoći. Očekivane vrijednosti kod žena izvan trudnoće su od 0-4 mIJ/mL.

Na kraju je potrebno napomenuti da svaka osoba ima svoju “temeljnu vrijednost” pojedinog tumorskog biljega. Najčešće je ova vrijednost u granicama očekivanih vrijednosti za zdravu populaciju, no može biti i nešto iznad područja referentnih vrijednosti.

Dijagnoza karcinoma jajnika u ranom stadijumu obično je teška i nepouzdana, jer kod ovog oboljenja nema ranih simptoma, a kada se ipak jave, oni su oskudni i ne karakteristični. To naročito važi za makroskopsku dijagnozu koja se postavlja samo na osnovu izgleda tumora. Po pravilu, na karcinom jajnika treba pomisliti kod svake starije žene kod koje se otkrije tumor na jednom ili na oba jajnika. Dijagnoza malignog tumora utoliko je vjerovatnija ukoliko je tumor neravne, kvrgaste površine, čvrste konzistencije, srastao sa okolinom i ukoliko je praćen ascitom. Za maligni proces naročito govori postojanje kvrgastih, čvrstih, fiksiranih tumoroznih masa u Duglasovom prostoru. Ipak, definitivna dijagnoza može da se potvrdi tek pri uzimanju isječka, pri celioskopiji ili na operacionom stolu. Nekad je čak i makroskopski izgled tumora nekarakterističan i dijagnoza samo na osnovu njega nepouzdana, pa je zato potrebna histološka potvrda. U stavljanju dijagnoze malignog tumora jajnika može da pomogne i pregled sadržaja dobijenog punkcijom Duglasovog prostora ili tumora. Treba znati da je kod žena posle menopauze postojanje ovarijalnih cisti veoma suspektno na malignitet, te se u takvim slučajevima obavezno odmah po stavljanju dijagnoze pribjegava operaciji. Liječenje kod karcinoma jajnika i inače je operativno, pa sa operacijom ne treba odugovlačiti ni kod mladih bolesnica.

Terapija

Za povoljan terapijski rezultat poželjno je što ranije otkrivanje bolesti. Ako se bolest rano dijagnostikuje, dok je još u operabilnom stadijumu, najbolja terapijska mjera je operativna intervencija koja se sastoji u  histerektomiji sa obostranom adneksektomijom. No i tada, iako nema znakova da je bolest prešla na susjedne organe male karlice i da je dala udaljene metastaze, kod većine bolesnica operativno liječenje treba dopuniti odstranjenjem omentuma i kasnije, ubrzo po oporavku, uz konsultaciju nadležnog konzilijuma, daljom citostatskom terapijom ili jonizujućim zračenjem. U suštini, sličan postupak primenjuje se i u odmaklim slučajevima kada se maligni tumor ne može u cjelini ekstirpirati. Tada se u toku operacije odstrani onoliko malignog tkiva koliko je moguće, pa se kasnije, neposredno po postoperativnom oporavku daju citostatici i sprovodi se jonizujuće zračenje. Da bi se postigao što bolji uspjeh u terapijskoj primjeni citostatika, ove medikamente treba davati što duže, prema ustaljenom protokolu liječenja uz redovnu kontrolu stanja bolesnice. Veoma je važno, uz to, ne zadržavati se na korišćenju samo jednog citostatika, jer maligni proces postaje uskoro refrakteran na njega, no treba sukcesivno kombinovati. više preparata (za to danas postoje posebni međunarodni protokoli). U odmaklim inoperabilnim slučajevima, posle ili bez eksplorativne laparotomije, liječenje se sprovodi kombinovanjem jonizujućeg zračenja i citostatika ili, pak, samo citostaticima. Iako, osim u vrlo rijetkim slučajevima, terapija samo citostaticima ne dovodi do definitivnog izlječenja, ona je ipak od velike koristi, jer u mnogim slučajevima usporava tok malignog procesa, smanjuje ili kupira stvaranje ascita, olakšava subjektivno stanje bolesnice, smanjuje maligne infiltrate i produžuje život bolesnice. U izvjesnim, prilično rijetkim slučajevima, kod tumora osetljivih na citostatsku terapiju, može doći i do dugotrajnih remisija bolesti. U odmaklim slučajevima karcinoma jajnika citostatici se mogu da aplikuju i lokalno, na mjesto malignog tumora, pomoću za to podesnih metoda. Lokalnim dejstvom na maligni proces smanjuju se subjektivne tegobe bolesnice i produžuje joj se život U toku liječenja citostaticima treba voditi računa o njihovom toksičnom dejstvu i pratećim pojavama koje ga karakterišu. Zbog toga treba povremeno kontrolisati klinički izgled i stanje bolesnice, a takođe i laboratorijskim analizama treba ispitivati stanje jetre i broj leukocita. Iako se citostaticima postižu izvanredna poboljšanja; ipak su ova poboljšanja najčešće kratkotrajna. Posle toga maligni proces postaje refraktan na hemoterapiju i nastavlja svoj razvoj bez obzira na upotrebu citostatika. Prema tome, u najvećem broju slučajeva ovim medikamentima samo se produžuje život, a ne postiže se definitivno izlečenje. Za uspjeh u liječenju kod malignih tumorajajnika najvažnija je rana dijagnoza i blagovremeno preduzeto liječenje. To se može pravilno realizovati jedino dobro organizovanom ginekološkom službom i sprovodenjem zdravstvenog vaspitanja žena, koje treba da se bar jednom godišnje podvrgnu ginekološkom pregledu.

Metastatski tumori jajnika

Na jajnicima mogu da jave i metastaze malignih tumora drugih organa. U takvim slučajevima najčešće se radi o metastazama tumora gastrointestinainog trakta, dojki, jetre i materice. Ponekad je teško ustanoviti primarno ognjište iz kog potiču ove metastaze. Zanimljivo je da metastatski tumori mogu dostići znatne razmjere i izazvati velike smetnje, dok primamo žarište može biti maleno i ne mora uzrokovati jasne simptome. Prava dijagnoza i porjeklo metastatskih karcinoma jajnika postavlja se, osim kliničkim ispitivanjem i nalazom primarnog ognjišta, još i histološkim pregledom odstranjenog tumora jajnika.

Medu metastatskim malignim turnorima jajnika posebno mjesto zauzimaju Krukenbergovi tumori koji prate primami karcinom gastrointestinalnih organa.

Prognoza kod ovakvih bolesnica je loša.

Terapija je operativna i sastoji se u hirurškom odstranjenju primarnog i metastatskog žarišta. Danas se i u ovakvim slučajevima pokušava davanje citostatika.

Miomi materice

Karcinom glića materice

Karcinom jajnika 5.00/5, (100.00%), 1
Don't be shellfish...Share on FacebookShare on TumblrTweet about this on TwitterShare on LinkedInShare on Google+