Analiza urina

Analiza urina

Analiza urina

Pregled mokra─çe jedan je od najva┼żnijih i naj─Źe┼í─çe kori┼ítenih laboratorijskih testova procjene zdravstvenog stanja. Analizira se izgled, boja, miris, pH i specifi─Źna te┼żina te prisustvo biohemijskih tvari koje se normalno u njoj ne nalaze, a mogu uputiti na bolest, patolo┼íke poreme─çaje koji prethode bolesti, otrovanja ili ovisnosti. Stoga se analize mokra─çe koriste u dijagnostici i kod preventivnih pregleda zdravih osoba. Danas se ve─ç samo pomo─çu test trake namo─Źene nekoliko minuta u uzorak urina razli─Źitim analizama mo┼że saznati jako puno o zdravlju i bolestima tijela.

Kakav je normalni urin?

Mokrenje (uriniranje) je fiziolo┼íki refleks kojim izbacujemo mokra─çu ili urin – teku─çinu kojom izlu─Źujemo otopljene, tijelu suvi┼íne i ┼ítetne tvari nastale tokom metabolizma. Normalna je mokra─ça ┼żu─çkasta, naj─Źe┼í─çe bistra, a intenzitet boje varira od svijetle do tamnosme─Ĺe. Miris zdrave mokra─çe podsje─ça na miris gove─Ĺe juhe, promijenjen miris mo┼że biti znak uroinfekcija.

Specifi─Źna te┼żina urina u rasponu je od 1.010 do 1.025, ovisi o koli─Źini izlu─Źene mokra─çe, dok je normalan pH od slabo kiselog do slabo alkalnog (4.8-7.2). Mjerenje specifi─Źne gusto─çe mokra─çe slu┼żi za verifikaciju sposobnosti bubrega da je koncentrira. Oko 95% mokra─çe ─Źini voda, a tu su i otopljeni elektroliti (NaCl, sulfatne i fosfatne soli), neproteinski spojevi du┼íika nastali razgradnjom proteina (mokra─çevina ÔÇô ureja, mokra─çna kiselina i kreatinin) i druge tvari.

Naj─Źe┼í─çi parametri testiranja urina koje lije─Źnici tra┼że za analizu funkcije mokra─çnog sistema su kvalitativni pregled mokra─çe (boja, miris i specifi─Źna te┼żina), pregled na prisustvo proteina i krvi te mikroskopski pregled sedimenta. Postoji i niz specijaliziranih analiza, od molekularnih istra┼żivanja na razne viruse, bakterije, parazite i druge, ali i ispitivanja na desetine vrsta droga, lijekova, na otrovanja, nasljedne i metaboli─Źke bolesti i drugo. Svaki test, osim indikacija, ima i granice osjetljivosti i specifi─Źnosti te osim korektnih rezultata postoji mogu─çnost la┼żno pozitivnih i la┼żno negativnih rezultata. To uvijek treba uzeti u obzir kod o─Źitavanja rezultata.

Uzimanje uzorka urina

Mokra─ça se analizira u automatiziranom sistemu na razne biohemijske analize, a prema potrebi rade se i mikrobiolo┼íke pretrage – kultura urina ili testovi molekularne medicine. Naj─Źe┼í─çe se za analizu tra┼żi uzorak tzv. ─Źistog urina. Dobije se uzimanjem uzorka srednjeg mlaza prvog jutarnjeg mokrenja. Uzorci se mogu dobiti i kateterizacijom, punkcijom mokra─çnog mjehura ili iz vre─çica za urin (kod male djece).

Preporu─Źuje se da uzorak mokra─çe za mikrobiolo┼íku obradu bude prvi jutarnji urin ili dnevni uzorak uzet u ─Źistu sterilnu posudicu, barem tri do ─Źetiri sata od posljednjeg mokrenja. Treba znati da uzorak urina stajanjem na zraku mijenja izgled, sastav, boju, miris, pH te izgled sedimenta. Upute o uzimanju uzorka mora vam dati zdravstveno osoblje.

Za ispravno uzet uzorak srednjeg mlaza ─Źistog urina treba prije mokrenja oprati ruke i spolovilo vodom i sapunom i zatim dobro isprati. Prvi se mlaz ispusti u ┼íkoljku, a drugi u sterilnu posudicu. Kod mokrenja ko┼żu oko otvora mokra─çne cijevi treba osloboditi od drugih dijelova vanjskog spolovila da se otvor posudice kroz koji ulazi mlaz urina ne zagadi bakterijama s ko┼że, dlaka i ruku. Za pretrage je dovoljno do 10 ml urina. Najbolje ga je u roku od dva sata donijeti u laboratorij, a ako je to nemogu─çe, pohraniti u hladnjaku na +4┬░C, najvi┼íe jedan dan do dostave u laboratorij.

Uzorak tzv. 24-satne mokra─çe (za kvantitativne pretrage, npr. proteine, kreatinin) potrebno je vrlo pa┼żljivo prikupljati, budu─çi da se njime odre─Ĺuje koliko se pojedina─Źne tvari izlu─Źi kroz 24 sata. Stoga pacijent mora dobiti i pa┼żljivo slijediti sve upute o sakupljanju. Sakupljenu mokra─çu treba dr┼żati na hladnom mjestu ili je prigodno konzervirati, kako bi se sprije─Źilo mogu─çe umno┼żavanje mikroba u uzorku.

Šta se pregleda u urinu

Rutinski pregled mokra─çe uklju─Źuje ispitivanje kiselosti (pH), specifi─Źne te┼żine te kemijsku analizu, ─Źesto korisnu i za brzu ku─çnu dijagnostiku (pomo─çu tzv. testÔÇôtraka kojima se mo┼że dokazati prisustvo proteina, glukoze i krvi, provjeriti nalaz ketonskih tijela, bilirubina, urobilinogena i nitrita). Ponekad se na bolest mo┼że posumnjati ve─ç prema promjenama fizikalnih i fizikalno-hemijskih karakteristika urina: izgleda, boje, mirisa i specifi─Źne te┼żine. Krv u mokra─çi jedan je od va┼żnijih znakova bolesti mokra─çnog sustava, a ─Źest je nalaz i kod postojanja kamenca.

U talogu (sedimentu) mokra─çe, koji se dobiva centrifugiranjem uzorka urina i odvajanjem teku─çeg dijela, mikroskopski se tra┼że tzv. cilindri, kristali i stanice. Pretraga sedimenta dio je rutinske kvalitativne pretrage, a nalazi se opisuju i broj─Źanim vrijednostima, npr. 3-5 leukocita po vidnom polju i sl.

Sediment se sastoji od organiziranog i neorganiziranog dijela. Neorganizirani dio ─Źine soli u kristalnom ili amorfnom obliku, a organizirani epitelne stanice, rijetki leukociti i mikrobi, spermiji te slu─Źajni sastojci (kapljice masti, dla─Źice itd.).

Abnormalni sediment mo┼że u ve─çem broju sadr┼żavati razne vrste cilindara, eritrocite, leukocite, bakterije, jaja┼íca, parazite i druge abnormalne sastojke.

Patolo┼íki se nalaz kod ispitivanja mokra─çe mo┼że prona─çi i bez postojanja znakova bolesti, dok prisustvo dva patolo┼íka rezultata naj─Źe┼í─çe upu─çuje na organsku bolest bubrega.

Kako ─Źitati nalaze

Leukociti u urinu

Kod zdrave osobe normalan je nalaz pregleda mokra─çe i sedimenta urina 1-2 leukocita. Leukociturija je nalaz vi┼íe od 1.000 leukocita u izlu─Źenoj mokra─çi u minuti. Osim kod upala bubrega i mokra─çnih puteva, ovaj patolo┼íki nalaz mo┼że biti prisutan u mokra─çi osoba nakon te┼żeg fizi─Źkog napora te u osoba s povi┼íenom temperaturom i bez drugih patolo┼íkih nalaza.

Piurija (obilna leukociturija) nalazi se kod upala bubre┼żnih ─Źa┼íica, tuberkuloze bubrega i inficiranih bubre┼żnih kamenaca te hidronefroze. Lije─Źenje patolo┼íkog nalaza proteina (proteinurije), krvi (hematurije) i velikog broja leukocita (leukociturije) mora biti etiolo┼íko – ┼íto prije treba prona─çi osnovni uzrok nastanka tih patolo┼íkih nalaza.

Glukoza

U zdravog ─Źovjeka glukoze u mokra─çi nema. Nalaz glukoze u mokra─çi naziva se glikozurija, a naj─Źe┼í─çe se javlja u osoba koje boluju od dijabetesa, kada organizam mokra─çom izlu─Źuje vi┼íak glukoze iz krvi.

Proteini

Albumin je glavni protein krvne plazme koji se kod zdravog ─Źovjeka ne filtrira u mokra─çu, budu─çi da su mu molekule ve─çe od otvora na kapilarama bubre┼żnih glomerula. Me─Ĺutim, kod raznih bolesti bubrega kod kojih dolazi do o┼íte─çenja glomerula, zbog pove─çane propusnosti kapilara za albumine oni se pojavljuju u urinu (albuminurija).

Ketonska tijela

Nalaze se u mokra─çi dijabeti─Źara i osoba koje te┼íko gladuju. Proizvod su brze i nepotpune razgradnje masti.

Bilirubin

┼Żu─Źna je boja, ─Źija pojava u mokra─çi zna─Źi patolo┼íki nalaz (bilirubinuriju), ─Źesta kod bolesti jetre i ┼żu─Źnih kanala. Mokra─ça je tada tamnosme─Ĺa.

Hemoglobin

Krvni pigment, glavni protein eritrocita, zadu┼żenih za prijenos kisika po tijelu. U mokra─çi se izlu─Źuje u stanjima u kojima dolazi do poja─Źane razgradnje tih stanica (hemoliti─Źka anemija). Mokra─ça je obojena crveno (hemoglobinurija).

Hematurija

Pojava ve─çe koli─Źine eritrocita u mokra─çi, uobi─Źajeno se na─Ĺe pregledom sedimenta. Upu─çuje na bolesti mokra─çnog sustava, a ─Źesto na kamence i bakterijske upale mokra─çnih kanala. Normalno je u pregledu sedimenta po jednom vidnom polju srednjeg pove─çanja 1-3 eritrocita i 4-8 leukocita.

Kristali

Ako se u sedimentu kristali pojavljuju u─Źestalo i u ve─çim koli─Źinama upu─çuju na pove─çan rizik nastanka kamenaca.

Nalaz bakteriurije

Mikroskopskim pregledom urina mogu se vidjeti neke bakterije. Ako se prona─Ĺe vi┼íe od 100.000 bakterija u ml mokra─çe, radi se o upali mokra─çnog sistema.

Promjene pH vrijedosti

U acidozi, nekontroliranom dijabetesu, plu─çnom emfizemu, dijareji te bolesti di┼ínog sustava u kojoj se u organizmu zadr┼żava uglji─Źni dioksid, pH mokra─çe manji je od 7. Vi┼íi pH javlja se kod mokra─çnih infekcija i otrovanja lijekovima salicilatima.

Koliko mokrite dnevno

Sastav mokra─çe u zdravih ljudi ovisi o dobi, prehrani, hidrataciji, aktivnosti itd. Ukupna koli─Źina dnevno izlu─Źene mokra─çe (diureza) razlikuje se od ─Źovjeka do ─Źovjeka, a posebno ovisi o stanju bubrega, postojanju bolesti te koli─Źini popijene vode. Zdrava odrasla osoba prosje─Źno pomokri 1,5 l dnevno. Normalan nagon za mokrenjem javlja se tri do pet puta dnevno, kada se nakupljanjem 200-300 ml mokra─çe rastegne i time ┼żiv─Źano podra┼żi stijenka mokra─çnog mjehura.

Potpuni prekid mokrenja (anurija), izlu─Źivanje premalo mokra─çe (oligurija), zadr┼żavanje mokra─çe (retencija), nevoljno istjecanje mokra─çe (inkontinencija), izlu─Źivanje abnormalno velikih koli─Źina mokra─çe (poliurija), patolo┼íki su poreme─çaji mokrenja. Javljaju se kod bubre┼żnih, sr─Źanih, neurolo┼íkih, endokrinolo┼íkih, ali i drugih bolesti. Kod svih je analiza urina jedna od prvih i najjeftinijih pretraga za dijagnosticiranje bolesti.

─îega u urinu ne smije biti

Normalno je mokrenje voljno i bezbolno. Neugodno i bolno mokrenje (dizurija) naj─Źe┼í─çi je znak upalne ili druge bolesti mokra─çnog sustava (kamenci). U raznim se bolestima simptomi mogu o─Źitovati promjenama u izlu─Źivanju pojedinih normalnih sastojaka ili pojavom abnormalnih sastojaka mokra─çe. U mokra─çi zdravog ─Źovjeka nema glukoze, albumina, ketonskih tijela, bilirubina i hemoglobina te je njihova pojava znak bolesti.

Izvor: Anka Dori─ç, dr. med., spec. transfuzijske medicine; Jutarnji.hr

Analiza urina 5.00/5, (100.00%), 1
  • Share on Tumblr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>