Bolesti očnog živca

Vidni ili očni živac (nervus opticus) počinje u osjetnim ćelijama (štapići i čunjići) retine, odakle impulse idu preko bipolarnih ćelija i ganglijskih ćelija u nervne niti koje formiraju očni živac koji kroz otvor na bjeloočnici ide prema očnom kanalu lubanje. Mjesto gdje očni živac izlazi iz očne jabučice je slijepa mrlja ili pjega (macula caeca) ili papilla nervi optici. Ulaskom u lubanjsku šupljinu dopire na donju stranu baze mozga i ispred hipofize živci se sa obje strane djelimično ukrštaju (chiasma opticum). Živci završavaju u srednjem mozgu, a potom u okcipitalnom režnju velikog mozga gdje je smješten centar za vid.

Cijeli ovaj živčani put, od štapića i čunjića pa sve do kore velikog mozga naziva se vidni put.

Pri oboljenju vidnog živca veoma rano dolazi do smanjenja vida, posebno centralnog, jer vlakna odgovorna za njega su posebno osjetljiva. Oboljenje se manifestuje smanjenjem vidne oštrine i pojavom defekata vidnog polja (skotomi). Oko nije crveno niti postoje ostali znaci upale. Na očnom dnu vidljive su promjene na papili vidnog živca.

Upala vidnog živca

Upala vidnog živca ili neuritis optica može biti izazvana različitim uzrocima kao što su: infekcije sinusa, neke zarazne i neurološke bolesti, diabetes mellitus, toksične materije, pušenje, alkoholizam, povrede i dr. Jedini klinički simptom je slabljenje vida. Liječenje zavisi od uzroka uz davanje velikih doza vitamina B.

Upala vidnog živca
Upala vidnog živca

Retrobulbarna upala vidnog živca

Retrobulbarna upala vidnog živca ili neuritis retrobulbaris. Kod nekih štetnih činjenica upala vidnog živca se odigrava iza očne jabučice i zato se oftalmoskopski na papili ne opažaju skoro nikakve promjene ili su promjene vrlo neznatne. U takvim slučajevima ne strada cijeli vidni živac, već samo pojedini snopići nervnih vlakanaca i to najčešće prvo centralni dio tj. onaj koji je vezan sa žutom mrljom (macula lutea). To su najnježnija i stoga najosjetljivija nervna vlakanca. Uzroci retrobulbarnog neuritis mogu biti različiti, a najčešće je multipla skleroza, zatim upale susjednih nosnih šupljina pošto vidni živac prolazi u njihovoj blizini. U drugim slučajevima neuritis uzrokuju različita trovanja: alkohol (naročito primitivno izrađeni – neprečišćeni), duhanski otrov – nikotin, arsen i drugi otrovi. Karakteristično za ovu bolest je da bolesnik najslabije vidi ono u šta gleda, jer mu je oštećen baš centralni vid. U njegovom vidnom polju defekt se nalazi u centralnom dijelu. U liječenju se se koriste: kortikosteroidi, antibiotici, vitamini, kao i vazodilatatori.

Zastojna papilla

Zastojna papilla ili papila stagnans je edem glave vidnog živca koji može nastati zbog povišenog intrakranijalnog pritiska nastalog usljed različitih razloga. Ozbiljan je simptom koji nas upućuje da tragamo za uzrokom. Liječenje zavisi od uzroka simptoma. Uzroci mogu biti: upale i tumori mozga, traumatski edem mozga, upale i tumori orbita i dr. Vidna funkcija je obično dugo očuvana da bi kasnije dolazilo do postepenog pada vidne funkcije. Kao posljedica upala i edema glave vidnog živca može nastati sušenje (atrofija) vidnog živca sa definitivnim smanjenjem ili gubitkom vida. Liječenje zavisi od uzroka pojave i veoma je teško i neefikasno.

Bolesti očnog živca 3.00/5, (60.00%), 2
  • Share on Tumblr

One Response to Bolesti očnog živca

  1. ranka vidakovic

    nakon saobfracajne i puknute arkade,dio do nosa,jagodicna kost doslo do gubitka vida lijevog oka.optica traumaticaq….sva snimanja pokazala zivac da nije presijecen,,jedino mozda nateknut….molim vas kontaktirajte me na moj osobni bfroj ako imate savijet….kazu da se vise nista nemoze napravit ali ja vidim tamne sjene i nemogu jos odustat,,,

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>