Afazija

Afazija
Afazija

 Definicija:

Afazija je stečeni poremećaj jezičkog izražavanja i razumjevanja jezičkih poruka, usmenim i pisanim putem. Suštinu afazija čini prekid u dvosmjernom procesu prelaska mišljenja u jezik (izražavanje) i jezika u mišljenje (razumjevanje).

Etiopatogeneza:

Jezičke funkcije su predstavljene u centralnoj oblasti oko Sylvijeve fisure dominantne hemisfere (najčešće lijeva), u zoni vaskularizacije srednje moždane arterije. Prijem jezičkih simbola odigrava se preko akustičkog puta i auditivne kore. Wernickeovo polje u kaudalnom dijelu gornje temporalne vijuge i donjem parijetalnom režnjiću, učestvuje u obradi i razumjevanju jezičkih simbola (tzv. receptivni pol govorne oblasti). Brocino polje u kaudalnom dijelu donje frontalne vijuge pokreće artikulacione programe (programe za govor) za pokrete govornih organa (larinks, nepce i jezik) (tzv. egzekutivni, izvršni pol govorne oblasti). Fasciculus arcuatus spaja receptivni pol govorne oblasti lijeve hemisfere (Wernickeovo polje) sa egzekutivnim ili motornim polom (Brokino polje) u integrisanu funkcionalnu cjelinu.

Prilikom čitanja angažovan je okcipitalni korteks i angularni girus, čija je funkcija povezivanje pisanih znakova jezika, grafema, sa njihovim govornim korelatom, fonemom. Pisanje počiva na aktivaciji motornih programa za ruku u premotornoj kori. U organizaciji jezičkih funkcija posredno učestvuju i supkortikalne strukture: talamus i strijatum (supkortikalne afazije).

Kod 99% dešnjaka i 60% ljevorukih osoba jezičke funkcije su lateralizovane u lijevoj hemisferi. Afazija je stoga, uobičajen sindrom lijeve hemisfere kod dešnjaka, ali i kod ljevorukih osoba.

Najčešći uzroci afazija su ishemički ili hemoragički moždani udari, trauma, tumori, encefalitisi i degenerativne demencije (Alzheimerova bolest i frontotemporalne demencije).

Klinička slika:

Mutizam je potpuni gubitak moći govora. Razlikuje se afazički i neafazički mutizam. Prvi je posljedica teške, globalne afazije, a drugi anartrije, akinetskog mutizma, neuroze i oboljenja larinksa i farinksa. Bolesnik sa afazičkim mutizmom, za razliku od bolesnika sa neafazičkim mutizmom, ima teškoće sa razumjevanjem govora i pisanjem (disgrafija).

Anomija je nemogućnost imenovanja predmeta, osoba i pojmova. U spontanom govoru se reflektuje kroz pauze uslijed teÅ¡koća u nalaženju riječi (fenomen “na vrhu jezika”) i “zaobilaznom” strategijom opisa u pokuÅ¡aju da se iskaže značenje pojedinačnih reči.

Parafazije, dominantni simptom afazija, nastaju uslijed pogreÅ¡nog izbora glasova (fonema) ili riječi, Å¡to za rezultat ima netačnu upotrebu riječi. Razlikujemo fonemske ili literarne parafazije koje nastaju supstitucijom jednog glasa drugim, pogreÅ¡nim (npr. umjesto “skup” bolesnik izgovara “stup”). Zamjena jedne riječi drugom, pogreÅ¡nom, naziva se verbalnom parafazijom (npr. umesto “olovka” bolesnik kaže “stolica”).

Neologizmi su niz fonema bez ikakvog značenja, koji po formi odgovara rječima (npr. tarula). U ekstremnom slučaju tzv. žargon afazije, govor bolesnika sastoji se od parafazija i neologizama. Takav govor ne prenosi značenja, odnosno gubi semantičku vrednost.

Perseveracije su neadekvatno ponavljanje rečenica, riječi ili fonema, dok eholalija označava ponavljanje fragmenata rečenica ili riječi izgovorenih od drugih osoba.

Diferencijalna dijagnoza:

Ispitivanje jezičkih funkcija se zasniva na procjeni šest osnovnih jezičkih aktivnosti. Klasični afazički sindromi se karakterišu oštećenjem jednih i relativnom očuvanošću drugih jezičkih funkcija. Ova tzv. disocijacija funkcija predstavlja osnovu za klasifikaciju afazija koja se zasniva na tri osnovna principa:

  • fluentnosti (tečnosti) izražavanja (može se izražavati i kao broj izgovorenih riječi u minuti)
  • sposobnosti razumjevanja
  • sposobnosti automatskog ponavljanja za ispitivačem riječi i rečenica (repeticija)

Početno ispitivanje razumjevanja govora se testira zadacima koji zahtjevaju minimum govornog angažmana. Od bolesnika se potom traži da izvrÅ¡i neki motorni akt, tj. da prstom pokaže neki predmet ili neki dio sopstvenog tijela. Najzad, testira se sposobnost razumjevanja i izvrÅ¡avanja komandi koje uključuju viÅ¡e koraka (npr. komanda “ustanite, pokažite prstom na vrata, okrenute se u krug i ponovo sjedite!”). Osoba sa očuvanim govorom može da izvrÅ¡i petostruki nalog.

Brocina afazija

Brocina (motorna) afazija nastaje oštećenjem Brocinog polja i karakteriše se nefluentnim govorom (< 50 reči/min) sa otežanom artikulacijom, izgubljenim sistemom akcenta i melodije jezika (aprozodija), redukcijom rečenice i njene gramatičke složenosti, anomijom i gubitkom repetitivnog govora. Uprkos teško oštećenom ekspresivnom govoru, razumjevanje je relativno očuvano.

Sa lingvističkog aspekta Brocina afazija je primjer razgradnje gramatičke strukture jezika. Suštinski jezički poremećaj je agramatizam, odnosno nedostatak fleksionih nastavaka na imenicama i glagolima i funkcionalnih rječi. U ekstremnim slučajevima bolesnici govore kao da pišu telegrame – telegramatizam .

Brocinu afaziju obično prati desnostrana hemipareza/plegija.

Wernickeova afazija

Wernickeova (senzorna) afazija nastaje sa oštećenjem Wernickeove zone. Spontani govor ovih bolesnika je je fluentan (tečan; > 90 reči/min), bez poremećaja artikulacije i prozodije (melodičnost, emocionalna modulacija i akcenat). Rečenice su očuvane dužine i gramatičke strukture. Tipični simptomi su verbalne parafazije, neologizmi i anomija. U najtežem obliku Wernickeove afazije, spontan govor je hiperfluentan i sveden na parafazije i neologizme. Nasuprot tečnom spontanom govoru, razumjevanje usmenog i pisanog govora je veoma oštećeno. Takvi bolesnici nisu u stanju da analiziraju ni svoj teško oštećeni govor, razdražuje ih činjenica da ih sagovornici ne razumiju, postaju sumnjičavi, paranoidni i konačno, agitirani.

Prateći neurološki znaci su desna homonimna hemianopsija i anozognozija, tj. odsustvo uvida u soptveni neurološki ispad.

Konduktivna (sprovodna) afazija

Prekid fasciculusa arcuatusa koji povezuje Brocinu sa Wernickeovom zonom, uzrokuje konduktivnu ili sprovodnu afaziju. KarakteriÅ¡e se oÅ¡tećenjem repetitivnog govora (ponavljanje pojedinačnih riječi ili rečenica), sa dominantnim simptomom u vidu fonemskih parafazija (npr. umjesto “čovjek”, “colek”). Tipično ponaÅ¡anje ovih bolesnika se ispoljava viÅ¡estrukim pokuÅ¡ajima korekcije fonemskih parafazija, u nastojanju da se približe tačnom izgovoru željene riječi (npr. taktus, taptus, kaktus). Fonemske paragrafije su zamjene slova prilikom pisanja.

Globalna afazija

Globalna afazija je najteži stepen oštećenja jezičkih i govornih funkcija, koji uključuje artikulaciju, izražavanje, razumjevanje, repeticiju, nominaciju, čitanje i pisanje. Za razliku od bolesnika sa mutizmom, ovi bolesnici nastoje da komuniciraju neverbalnim putem.

Oštećenjem je zahvaćena cijela govorna oblast oko Silvijeve fisure, uključujući Brocino i Wernickeovo polje, kao i odgovarajuću supkortikalnu bijelu masu. Najčešće je posljedica okluzije srednje moždane arterije.

Transkortikalne afazije

Transkortikalne afazije se karakterišu očuvanim repetitivnim govorom (tj. ponavljanje govora), a oštećenja koja ih izazivaju su lokalizovana na obodu govorne oblasti lijeve hemisfere. Razlikujemo transkortikalnui senzornu, transkortikalnu motornu i transkortikalnu mješovitu afaziju, koje imaju iste karakteristike kao motorna, senzorna ili mješovita afazija, sem očuvanog automatskog ponavljanja (repetitivni govor). Tipičan simptom su eholalije u vidu automatskog ponavljanja pojedinačnih riječi ili fragmenata sagovornikovih rečenica.

Anomička afazija

Anomička afazija predstavlja poremećaj nominacije (imenovanja), tzv. anomija, sa tipičnom slikom sindroma “praznog govora” – fluentne rečenice siromaÅ¡ne u imenicama, koje su nosioci značenja. Najčešće je rezidualni sindrom drugih fluentnih afazija, ali se javlja i u ranoj fazi Alzheimerove bolesti. Nastaje usljed oÅ¡tećenja prednjeg i donjeg dijela temporalnog režnja.

Afazija 5.00/5, (100.00%), 1
  • Share on Tumblr

4 Responses to Afazija

  1. Svaka čast autorima ovih tekstova, posebno na neurološkim, jako su edukativni i drago mi je što ne moram za sve prevoditi s engleskog, već i ovdje na bosanskom pročitati. Mnogo hvala

  2. Ako ste zainteresovani možete i Vi da objavljujete tekstove…

    Imate poziv na saradnju…

    Lijep pozdrav

  3. Hvala na pozivu, naravno, možete me kontaktirati na moj mail jer ja ne mogu Vas

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>