Laboratorijski nalazi

Laboratorijski nalazi
Laboratorijski nalazi

Kompletna krvna slika

Kompletna krvna slika je osnovna rutinska hematoloÅ”ka pretraga koja uključuje određivanje crvene krvne slike, broja leukocita i broja trombocita.

Crvena krvna slika

Broj eritrocita

Eritrociti su stanice periferne krvi, bikonkavnog oblika, čiji je glavni sastojak hemoglobin koji prenosi kisik iz pluća u tkiva i ugljični dioksid iz tkiva u pluća. Stanice eritropoeze se stvaraju u koÅ”tanoj srži, a funkcionalno zreli eritrociti obavljaju svoju funkciju u perifernoj krvi. Određivanje broja eritrocita u perifernoj krvi prvi je i osnovni pokazatelj hematoloÅ”kih poremećaja eritrocitne loze. Broj eritrocita je primarno snižen kod svih anemija (deficitarne, hemolitičke, anemije zbog insuficijencije koÅ”tane srži i dishemopoetične anemije), te kod brojnih kroničnih bolesti kao sekundarni proces uzrokovan primarnim poremećajem. Broj eritrocita je nedostatan podatak za interpretaciju pojedinih hematoloÅ”kih poremećaja, te je uz određivanje broja eritrocita uvijek potrebno analizirati i ostale parametre crvene krvne slike (koncentracija hemoglobina, hematokrit, eritrocitne konstante).

Referentne vrijednosti:

Eritociti M 4.34-5.72 x1012/L Ž 3.96-5.06 x1012/L

Eritrocitne konstante: MCV, MCH, MCHC

MCV

je prosječni volumen eritrocita, a izračunava se iz broja eritrocita i hematokrita.

Referentne vrijednosti:86-100 fL

Dijagnostički značaj:

Promjene vrijednosti pojedinih eritrocitnih konstanti, osobito MCV parametra, dijagnostički su značajne u klasifikaciji pojedinih anemija i uvijek se moraju promatrati u korelaciji s dobivenim vrijednostima broja eritrocita i koncentracije hemoglobina.

MCH

je prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu, a izračunava se iz koncentracije hemoglobina i broja eritrocita.

Referentne vrijednosti:27-34 pg

MCHC

predstavlja prosječnu koncentraciju hemoglobina u eritrocitu, a izračunava se iz koncentracije hemoglobina i hematokrita.

Referentne vrijednosti:320-350 g/L

Hemoglobin

se određuje spektrofotometrijski cijanmethemoglobinskom metodom. Koncentracija hemoglobina je uz broj eritrocita pouzdaniji podatak o hematoloÅ”kim poremećajima eritroidne loze stanica. Koncentracija hemoglobina je snižena sukladno broju eritrocita kod gotovo svih anemija, te kod brojnih kroničnih bolesti koje posljedično dovode do anemije kao sekundarnog poremećaja. Vrijednosti koncentracije hemoglobina i broja eritrocita su povećane u stanjima hemokoncentracije organizma te kod policitemija.

Referentne vrijednosti: M 138-175 g/L Ž 119-157 g/L

Hematokrit

predstavlja volumni udio eritrocita u jedinici pune krvi. Promjene vrijednosti hematokrita slijede sukladne patoloŔke promjene broja eritrocita i koncentracije hemoglobina.

Referentne vrijednosti: M 0.415-0.530 L/L Ž 0.356-0.470 L/L

Broj leukocita

Leukociti su stanice periferne krvi čija je osnovna funkcija zaÅ”tita organizma od raznih toksičnih agenasa. Određivanje broja leukocita je značajno u dijagnostici i praćenju infektivnih procesa i diferencijalnoj dijagnostici virusnih i bakterijskih infekcija te imunoloÅ”kom statusu organizma u stanjima stečenih imunodeficijencija (praćenje citotoksične terapije).

Referentne vrijednosti: 3.4-9.7 x109/L

RDW

RDW parametar označava distribuciju eritrocita po volumenu, čime se dobiva podatak o veličini i raspodjeli eritrocita kao brojčani podatak i/ili grafički prikazana raspodjela eritrocita u histogramu. specifično ukazuje na postojanje jedne ili viŔe populacije eritrocita Ŕto je karakteristična značajka pojedinih hematoloŔkih bolesti eritrocitne loze, a ujedno je i važan prognostički pokazatelj o učinkovitosti liječenja te ekvivalentan podatak o anizocitozi koja se uočava u krvnom razmazu.

Referentne vrijednosti: 8.5-11.3%

Broj trombocita

Trombociti su krvne stanice koje sudjeluju u procesu zgruÅ”avanja krvi. Određivanje broja trombocita prvenstveno daje podatak o primarnoj hemostazi. MorfoloÅ”ke osobine trombocita mogu se pratiti, osim pažljivim pregledom razmaza periferne krvi, na temelju dvaju trombocitnih indeksa dobivenih na hematoloÅ”kom brojaču: raspodjela trombocita po volumenu (PDW) te određivanjem srednjeg volumena trombocita (MPV).

Referentne vrijednosti:158-424 x109/L.

Diferencijalna krvna slika

Određivanje diferencijalne krvne slike (leukograma) je pretraga kojom se utvrđuje relativni postotak pojedinih populacija leukocita, te morfoloÅ”ke osobitosti stanica leukocitopoeze i eritrocitopoeze u preparatu razmaza periferne krvi obojenom metodom po Pappenheimu. Osnovna funkcija leukocita je obrana organizma od infekcije, pri čemu svaka određena populacija leukocita ima zasebne funkcije. Neutrofilni granulociti zajedno s monocitma čine osnovu fagocitnog obrambenog sustava u organizmu. Na ovaj način sudjeluju u obrani organizma od bakterijskih infekcija i drugih noksi. Eozinofilni granulociti sudjeluju u obrani organizma od alergijskih agenasa i parazitarnih infekcija. Limfociti predstavljaju populaciju leukocita koja uključuje dvije osnovne subpopulacije: limfocite T koji sudjeluju u staničnom imunitetu, te limfocite B koji se transformiraju u plazma stanice koje proizvode protutijela i na taj način sudjeluju u humoralnom imunitetu. Bazofilni granulociti su najmanje zastupljena populacija leukocita u perifernoj krvi (<1%), čija funkcija u organizmu joÅ” nije utvrđena. Promjene relativnih proporcija pojedinih leukocitnih populacija uz pojavu patoloÅ”kih stanica leukocitopoeze koje normalno nisu prisutne u perifernoj krvi, nalaze se i u raznim hematoloÅ”kim poremećajima stanica leukocitopoeze na nivou koÅ”tane srži (maligne bolesti krvotvornog tkiva ili hemoblastoze), pa je određivanje diferencijalne krvne slike prvi i osnovni pokazatelj tih hematoloÅ”kih poremećaja.

Referentne vrijednosti:

(odrasle osobe): Neutrofilni segm. granulociti 44-72%

Neutrofilni nesegm. granulociti 0-5 %

Eozinofilni granulociti 0-7 %

Bazofilni granulociti 0-1 %

Limfociti 20-46%

Monociti 2-12 %

Plazma stanice 0-1 %

Dijagnostički značaj:

dijagnostika i praćenje infektivnih bolesti, dijagnostika hematoloÅ”kih poremećaja, praćenje citotoksične terapije.

Određivanje broja retikulocita

Retikulociti su mladi eritrociti koji sadrže ostatke ribonukleinske kiseline u obliku granulofilamentozne supstancije, koja se boji vitalnom bojom briljant krezil modrilo. U preparatu razmaza periferne krvi obojane navedenom reagencijom izbroji se 1000 eritrocita i uz njih nađeni retikulociti.

Referentne vrijednosti:

(odrasle osobe): 5-15/103 eritrocita

Dijagnostički značaj:

procjena eritropoetske aktivnosti koŔtane srži i diferencijalna dijagnostika regenerativnih i aregenerativnih anemija

Sedimentacija eritrocita

Određivanje sedimentacije eritrocita je pretraga kojom se u posebno graduiranoj pipeti, u određenim vremenskim razmacima promatra brzina sedimentacije eritrocita citratne krvi. Uzrok sedimentacije eritrocita je povećana količina proteina plazme: fibrinogena i globulina velike molekularne mase u raznim patoloÅ”kim stanjima Å”to dovodi do stvaranja tzv. rouleaux formacija eritrocita koje se talože na dno epruvete. Rezultati testa se izražavaju u milimetrima na sat. Sedimentacija se najčeŔće određuje nakon prvog sata.

Referentne vrijednosti:

M (20-50 god.) 3-13 mm/h

M (viÅ”e od 50 god.)Ā  2-23 mm/h

Ž ( 20-50 god.) 4-24 mm/h

Ž (viÅ”e od 50 god)Ā  5-28 mm/h

Dijagnostički značaj:

sedimentacija eritrocita je vrlo koristan test u praćenju toka infekcioznog procesa. Sedimentacija eritrocita ubrzana je kod akutnih i kroničnih infektivnih bolesti, kod reumatskih bolesti, neoplastičnih sindroma i degenerativnih bolesti.

Dodatak:

Krvna slika

  • RBC-eritrociti (crvena krvna zrnca) koji prenose kiseonik iz pluća u ostale dijelove tijela
  • WBC-leukociti (bijela krvna zrnca) koji služe za odbranu organizma od bakterija, virusa i gljivica
  • PLT-trombociti (krvne pločice) koji učestvuju u stvaranju ugruÅ”aka i zaustavljanja krvarenja
  • Hb – koncentracija hemoglobina
  • Hct – udio krvnih ćelija ili hematokrit u ukupnoj zapremini krvi
  • MCV – srednja zapremina eritrocita
  • MCHC- srednja koncentracija hemoglobina u eritrocitima
  • RDW – Å”irina distribucije eritrocitra, sortiranje eritrocita po veličini
  • MTV – prosječna srednja zapremina trombocita

Normalne vrijednosti krvne slike

Eritrociti (crvena krvna zrnca) – normalno: 3,8-5,8 xE12/1

  • Snižene vrijednosti su najčeŔće znak anemije ili gubitka krvi uslijed krvarenja.
  • PoviÅ”ene vrijednosti mogu biti i kod zdravih ljudi.

Leukociti (bijela krvna zrnca) – normalno: Odrasli-3,8-10; Dijeca-5-13xE9/l

  • Rezultat niži od granične vrijednosti najčeŔće je znak virusne infekcije, a viÅ”i bakterijske.

Trombociti (krvne pločice zadužene za zgruÅ”avanje krvi) – normalno: 150-400 xE9/l

  • Povećan broj trombocita može da dovede do stvaranja krvnog ugruÅ”ka u kardiovaskularnom sistemu.
  • Sniženi su kod hemioterapija, malignih oboljenja, hepatitisa C…

Sedimentacija eritrocita -normalna:2-12 mm/h mm/2h To je nespecifičan parametar.

  • Povećan je kod akutnih i hroničnih oboljenja, maligniteta, velikog broja bolesti, raznih upala…
  • Snižene vrijednosti nemaju dijagnostički značaj.

Krv (biohemijski parametri)

Izgled seruma – normalan: bistar i svijetložut

  • Može biti slabolipemičan (slabozamućen), lipemičan (zamućen) i mliječno lipemičan (jako zamućen), Å”to ukazuje na povećanu masnoću u krvi. Često do ovakvih rezultata dolazi jer se pacijent ne pridržava pravila da 12 sati prije davanja krvi ne uzima hranu. Serum može biti i crven zbog hemolize i ikteričan uslijed povećanih vrijednosti bilirubina.

Glukoza – normalno: 3,5-6,1 mmol/l

  • PoviÅ”ene vrijednosti se javljaju kod dijabetičara, a snižene kod hipoglikemije različitih uzroka.

Stanje bubrega

Urea - normalno 1,7-8,3 mmol/l
Kreatinin – normalno: muÅ”karci 62-106; žene 44-80 umol/l

  • PoviÅ”ene vrijednosti se javljaju kod bubrežnih oboljenja. Povećana urea, a normalan kreatinin
    može da bude i rezultat ishrane bogate proteinima. PoviÅ”ene vrijednosti kreatinina mogu biti i poslijedica veće fizičke aktivnosti ili uzimanja steroida.
  • Smanjene vrijednosti se javljaju kod trudnica i žena uopÅ”te.

Elektroliti

Natrijum – normalan: 139-154 mmol/l

  • Snižene vrijednosti kod bubrežnih bolesnika

Kalijum – normalan: 3,8-5,3 mmol/l

  • PoviÅ”ene vrijednosti kod bubrežnih bolesnika

Stanje zglobova

Mokraćna kiselina – normalna: muÅ”karci 200-420; žene 140-340 umol/L

  • PoviÅ”ene vrijednosti se javljaju kod gihta (taloženja kristala mokraćne kiseline u zglobovima).
  • Snižena koncentracija nema dijagnostički značaj.

Masnoće u krvi

Holesterol preporučen < 5,2; Visok > 6,2 mmol/l
HDL holesterol (dobar) preporučen > 1,54; Nizak < 1,0 mmol/l

  • Dijagnostički značaj imaju snižene vrijednosti HDL holesterola. U tom slučaju postoji povećan rizik nastanka kardiovaskularnih oboljenja. Å to su viÅ”e vrijednosti HDL holesterola, to je bolje, jer ovaj holesterol “čisti” krvne sudove.

LDL holesterol (loŔ) preporučen < 2,6; Visok > 4,1 mmol/l

  • PoviÅ”ene vrijednosti obično su povezane sa nepravilnom ishranom i stresom. Tada se povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, prije svih ateroskleroze.

Trigliceridi preporučen < 1,7; Visok > 2,3 mmol/l

  • PoviÅ”ene vrijednosti najčeŔće su znak nepoÅ”tovanja pravila da se ne uzima hrana 12 sati prije vađenja krvi.
  • Snižene vrijednosti nemaju dijagnostički značaj.

Stanje jetre

ALT – normalna: 8-41 IJ/I

  • PoviÅ”ene vrijednosti ukazuju na akutno oÅ”tećenje jetre, najčeŔće izazvano terapijom antibioticima, unosom gaziranih pića, sokova i sl.

AST – normalna: 7-38 IJ/I

  • PoviÅ”ene vrijednosti ukazuju na značajno oÅ”tećenje jetre ili neka druga oboljenja (na
    primjer neka miÅ”ićna oboljenja)

Gama GT – normalna: MuÅ”karci 8-40; Žene5-35IJ/I

  • PoviÅ”ene vrijednosti se najčeŔće javljaju kod alkoholičara i znak su ostećenja jetre.

Bilirubin ukupni -Normalan:1,1-18,8 umol/l

  • PoviÅ”ene vrijednosti se javljaju kod oÅ”tećenja jetre i opstrukcije žučnih puteva.
  • Snižene vrijednosti nemaju dijagnostički značaj.

Kosti

Alkalna fosfataza -normalna: Odrasli 0-270; Deca do 810 IJ/I
Jedan od oblika alkalne fosfataze učestvuje u izgradnji kostiju.

  • PoviÅ”ene vrijednosti mogu da ukazuju na povećanu razgradnju kostiju i na mogući razvoj osteoporoze. Kod djece u razvoju vrijednost ovog parametra je poviÅ”ena.

Pankreas

S-alfa amilaza -normalna: 28-100 IJ/I
U-alfa amilaza – normalna: – 0-450 IJ/I

  • PoviÅ”en nivo ukazuje na poremećaj u funkciji pankreasa.

KoŔtana srž

Gvožđe – normalno: muÅ”karci 10,6-28,3; žene 6,6-26,0 umol/l

Zajedno sa hemoglobinom, eritrocitima i parametrima koji određuju morfologiju eritrocita (MCV, MCH i MCHC) pruža uvid u stanje koÅ”tane srži. Određivanje samo gvožđa nema nikavog značaja za postavljanje dijagnoze anemije.

Krv ā€“ ostali parametri

Fibrinogen – normalan: 2-4 g/l
To je nespecifičan parametar.

  • Povećan je kod aktunih i hroničnih oboljenja, maligniteta, velikog broja bolesti, raznih upalaā€¦
  • Snižene vrijednosti nemaju dijagnostički značaj.

Proteini – normalni: 66-87 g/l

Snižene vrijednosfi su znak oÅ”tećena sintetske funkcije jetre, osim u trudnoći kada se snižene vrijednosti često javljaju.

Protombinsko vrijeme (PT)- normalna: < 1,3 INR
PT se određuje pacijentima prije operacije kao i kod pacijenata koji su na antikoagulantnoj terapiji kada su očekivane vrijednosti od 2,0-4,5 INR.

Analiza urina

Normalan urin je bistrog izgleda, žute boje i kisele reakcije. Sve Å”to odstupa od ovoga, moguć je znak nastanka nekog oboljenja.
Izgled – normalno: bistar izgled

  • Zamućen urin – ukazuje na povećan broj leukocita, odnosno na neki upalni proces, kao i na gljivice, bakterije, sluz i sve druge elemente koji se mogu naći u sedimentu urina.

Boja - normalno: žuta boja

  • Tamnosmeđ urin – ukazuje na povećanje bilirubina, Å”to je najčeŔće znak oÅ”tećenja jetre, odnosno pojave žutice. Neki ljudi inače imaju povećan bilirubin, tako da je njima ovakav izgled urina normalan.
  • Crven urin – ukazuje na prisustvo hemoglobina, Å”to najčeŔće ukazuje na oÅ”tećenje bubrega, zbog koga se u urinu javlja krv (najčeŔće kamen u bubregu ili pijesak), ali i na razne upalne procese, oÅ”tećenje mokraćnih kanala i beÅ”ike.

Reakcija – normalno: kisela reakcija

  • Alkalna reakcija – najčeŔće ukazuje na bakterijsku infekciju.

Relativna gustina – referentna vrijednost (za odrasle) 1,012- 1,025

  • Povećana gustina može da bude znak dijabetesa, hipertenzije, poremećaja funkcije hormona nadbubrežne žlijezde, oÅ”tećenja bubrega. Nastaje i uslijed povećanog gubitka vode, povraćanje, dijareja, kao i visoka temperatura.
  • Snižena je najčeŔće kod povećanog izlučivanja urina.

Proteini - normalno: negativni

  • Mogu da budu pozitivni uslijed povećane fizičke aktivnosti ili u trudnoći, kada to nije znak patoloÅ”kih promjena. Pojava proteina u urinu u svim ostalim stanjima znak je nekog upalnog procesa.

Glukoza – normalno: negativna

  • Pozitivan rezultat glukoze u urinu je uglavnom je povezan s povećanim vrijednostima ovog parametra u krvi (iznad 10 mmol/L, odnosno kada nivo glukoze pređe transportni maksimum od 320 mg/l), Å”to se najčeŔće deÅ”ava kod dijabetičara.

Urobilinogen- normalno: negativan

Bilirubin – normalno: negativan

  • Pozitivni rezultaii mogu da budu znak oÅ”tećenja jetre ili žuči.

Aceton – normalno: negativan

  • Pozitivan nalaz prisutan kod dijabetičara.

Sediment urina

Eritrociti svježi – normalno: negativni

  • Pozitivni su najčeŔće znak prisustva mokraćnih kamenaca ili pjeska u bubregu i mokraćnim
    putevima.

Eritrociti blijedi – normalno: negativni

  • Pozitivni su najčeŔće znak skoro preležane infekcije ili hronične bolesti bubrega.

Leukociti- normalno: do 5

  • Broj leukocita do 50 (dosta) ili viÅ”e od 50 (masa) najčeŔće ukazuje na neki upalni proces u organizmu.

Epitelne ćelije pločaste – normalno: malo

  • Ove ćelije oblažu urinami trakt. Njihova pojava u urinu u bilo kom obimu nema veći dijagnostički značaj.

Epitelne ćelije okrugle – normalno: negativne

  • Pozitivan nalaz ukazuje najčeŔće na oÅ”tećenje bubrega.

Bakterije – normalno: negativne

  • Pozitivan nalaz je najčeŔće znak bakterijske infekcije, a može da bude i poslijedica nehigijene ili nepravilno uzetog urina – nesterilna posuda.

Urati amorfni – normalno: negativni

  • Pozitivan nalaz nema dijagnostički značaj.

Kristali kalcijum-oksalata – normalno: malo

  • Pozitivan nalaz ne mora da ukazuje na oboljenje, ali može da bude znak pjeska u bubregu.

Kristali mokraćne kiseline – normalno: negativni

  • Pozitivan nalaz ukazuje na neka oboljenja bubrega.

Kristali tripl-fosfata – normalno: negativni

  • Pozitivan nalaz može da bude znak bakterijske infekcije.

Sluz – normalno: negativna ili malo

  • Pozitivan nalaz nema veći dijagnostički značaj.

Gljivice – normalno: negativne

  • Pozitivan nalaz je najčeŔći znak gljivične infekcije, a mogu se javiti i kod dijabetičara.

Cilindri - normalno: negativni

  • Pozitivan nalaz ukazuje na hronično bubrežno oboljenje.

Spermatozoidi – normalno: negativni

  • Pozitivan nalaz se javlja kod starijih muÅ”karaca i ukazuje na oÅ”tećenje prostate.
Laboratorijski nalazi 4.00/5, (80.00%), 9
  • Share on Tumblr

26 Responses to Laboratorijski nalazi

  1. Pingback: Oboljenja respiratornih organa

  2. trudna sam 37 tjedana kreatinin mi je 33 dali je to zabrinjavajuće

  3. PoŔtovana,
    smanjena vrijednost kreatinina tokom trudnoće je sasvim normalno stanje tako da nemate potrebe za brigom.

    Lijep pozdrav

  4. PoÅ”tovani, na posljednjem nalazu krvne slike razina urata mi je 416 a piÅ”e da je referentni interval od 182 do 403. Je li to zabrinjavajuće i postoji li povećana vjerojatnost da imam giht ili ću ga dobiti? Imam 36 godina i ovu bolest prisutnu u obitelji. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
    Lijep pozdrav.

  5. PoŔtovani,
    normalna vrijednost urata za muŔkarce je od 200 do 420 tako da ste na granici.
    PoŔto imate genetsku predispoziciju potrebno je bar jednom godiŔnje ponoviti nalaz.

    Terapija hiperurikemije: koriste se 2 grupe lijekova: uroglikozilci i urikosupresori.
    Uroglikozilici (Probenecid) su lijekovi koji povećavaju izlučivanje mokraćne kiseline preko bubrega; zato se ne smiju davati bolesnicima koji imaju bubrežnu simptomatologiju.
    Urikosupresori (Alopurinol) su lijekovi koji smanjuju stvaranje mokraćne kiseline (blokirajući enzim ksantin-oxidazu)

    Potrebno je naglasiti da ovo nije terapija za liječenje GIHTA nego samo povećene vrijednosti urata.

    Lijep pozdrav

  6. imam sina 9god nalazi krvi pokazali su da je MCV 75,6* MCHC 35,3* MPV6,2* URATI su poviseni 258*.Oatali parametri su u granicama normale pa me interesuje vase strucno misljenje.Unaprijed hvala.

  7. U VaŔem slučaju najvjerovatnije se radi o blagoj anemiji. Urati su u granicama normalnih vrijednosti.
    Potrebno je ponoviti nalaze nakon 2 mjeseca.

    L.P.

  8. Referentne vrijednosti za urate:

    MuÅ”karci: 182 ā€“ 403 Āµmol/L
    Žene:134 ā€“ 337 Āµmol/L

  9. postovani broj trombocita mi je 820 znam da je duplo vise nego sto treba kakva je situacija jeli puno zabrinjavajuce imam 27 god

  10. PoŔtovani,
    u VaŔem slučaju potrebno je ponoviti lab. nalaze. Preventivno preporučujem da uzimate aspirin.
    Ako trombociti i u narednim lab. nalazima budu visoki potrebno je uraditi dodatne pretrage.

    L.P.

  11. PoŔtovani, nalaz moje bebe od 6,5mj je: eritrociti 3,78, hemoglobin 111, hematokrit: 0,309, MCHC 375, RDW 10,9, granulociti 11% limfociti 68%, eozonifili 9%, željezo je 6,9. Doktor je prepisao željezo sirup Ŕto mi nije jasno jer je željezo normalno, a ove ostale vrijednosti nisu u granicama normale. Molim Vas da mi malo bolje objasnite nalaz jer me jako brinu niski eritrociti.
    Lp

  12. Postovana,
    normalan nivo željeza je:
    MuÅ”karci: 11-32 Āµmol/L
    Žene: 8-30 Āµmol/L

    Smanjene vrijednosti javljaju se u anemiji uzrokovanoj nedostatkom željeza (u sideropeničnoj anemiji), u akutnim i hroničnim infekcijama.

    L.P.

  13. Postovani, molim vas pomoc oko nalaza urina!
    Izgled zamućen, proteini lag. opal, eritrociti slabo pozitivni, nitriti pozitivni, ostalo je u redu!
    Sediment urina: leukociti dosta, eritrociti 5-10, bakterije masa, sluz dosta, ploč. epitel po koji, male epit. sta. po koja.
    CRP mi je u redu…nije mi jasno :(
    Lp

  14. PoŔtovana,
    najvjerovatnije se radi o bakterijskoj upali mokracnih puteva. Potrebno je uzeti Noflox tablete 2×1 tbl. 7 dana.

    Lijep pozdrav

  15. kako da se udebljam

  16. postovani ako moze neko protumaciti ovaj nalaz
    RBC 6,54 koliko je to ozbiljno oboljenje pozzzz

  17. RBC ili Eritrociti:

    Normalne vrijednosti:
    Za muŔkarce: 4,34 x 10 na 12/l do 5,72 x 10 na 12/Litru
    Za žene: 3,86 x 10 na 12/l do 5,08 x 10 na 12/Litru

    Povećan broj eritrocita može biti uzrokovan dehidratacijom i policitemijom, rijetkim oboljenjem kod koga dolazi do pevećanja broja crvenih krvnih zrnaca.

    L.P.

  18. PoŔtovani,

    unaprijed se ispričavam na malo dužem postu. Naime, 15.1.2013.nisam se mogla ustati iz kreveta od silne boli u području bubrega, preležala tjedan dana s Nofloxom, upala proÅ”la. Nakon 2-3 dana pijem novi antibiotik za gljivičnu infekciju koju su uzrokovali antibiotici i tako ukrug, jedne za uro, jedne za genitalni trakt sve do 28.3. kada zavrÅ”avam na hitnom traktu u Rijeci s krvlju u mokraći iako sam 26.3. popila zadnju tabletu Nolicina. Njihov nalaz urina je sljedeći : proteini ++, eritrociti +++, mnogo bakterija, ostalo sve normalno, i nalaz krvi eritrociti 5.15, leukociti 13.3. Prepisuju mi Klavocin budući da od urinokulture ne bi bilo koristi jer sam antibotik zavrÅ”ila piti 2 dana prije. Nakon toga, vraćam se u Pulu, popijem Klavocn i nakon tjedan dana urinokultura sterilna, krv : leukociti 7.6, eritrociti 4.91, ostalo sve normalno, a urinfizikalno-kemijski: leukocitna esteraza +1 i eritrociti +1, mikroskopski: leukociti 5-15 (????) eritrociti 2-5, stanice pločastog epitela malo, sluz rijetka, bakterije rijetke, gljivic e pupe malo, gljivice hife malo. Doktorica ignorira nalaze i kaže da je sve u redu, ne želi mi dati uputnicu za urologa/neforloga/infektologa.. ne znam viÅ”e Å”to mi je s organizmom a nitko ne reagira..nalaze sama ne znam dobro protumačiti osim onog Å”to pročitam po internet portalima. Imate kakav savjet, je li moža urin kontaminiran vaginalnim sekretima(zbog ovih gljivica pupa i hifa) pa je riječ o vaginalnoj infekciji a ne mokraćnoj? Inače vaginalnih smetnji nemam, dok urinarnih imam, ne pretjeranih ali znam da ne mokrim normalno..ne peče, ne boli, ne svrbi, ali je često i male količine. Inače pijem 4,5 L vode na dan i urotinkturu od Petrovića već tjedan dana. Imate neki savjet?

  19. dobar dan mozeli neko da mi objasni kolika je vrijednost normacle toxoplazme gondi i sta znaci kad je popzitivna

  20. To je parazit i nesmije se nalaziti u organizmu.
    Toksoplazmoza je parazitska bolest koju uzrokuje protozoon Toxoplasma gondii. NajviÅ”e su ugrožene toplokrvne životinje, uključujući time i ljude, ali primarni domaćin je mačka.

    OpŔirnije:http://www.medicinabih.info/medicina/mikrobiologija/toxoplasma-gondi/

  21. PoŔtovani,
    molim Vas tumačenje ovih vrijednosti.
    Proteini-opal.
    Sediment: dosta svjezih eritrocita, 1-leukocita, neŔto epitijela i bakterja.
    Sedimentacija -16.
    Hvala unaprijed.

  22. Radi se o nekoj upali.

    L.P.

  23. Moj prijatelj ima povisen psa i on iznosi 16,sta bi to trebalo znaciti?

  24. PoŔtovani,
    zamolila bih Vas da mi pojasnite vrijednosti određenih analiza koje su rađene osobi koja ima 17 godina:

    Total bilirubin 25.5 (max 20.5)
    Indirect bilirubin 20.90 (max. 13.60)
    Anti-HBs 18.51 (max 0.99)

    Unaprijed zahvalna,
    S poŔtovanjem

  25. PoŔtovana,
    najvjerovatnije se radi o Hepatitisu B.
    L.P.

  26. Imam snižene monocite-0, 50 , i Mchc je snizen.gvozdje i ostali parametri su normalni.Mozete mi reci o čemu se radi?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>