Alergije na sunce – fotodermatoze

Sunčanje

Sunčanje

Bolesti izazvane djelovanjem sunčeve svjetlosti, koje u osnovi imaju alergijsku reakciju nazivaju se fotodermatoze. Kod pojedinih osoba imuni sistem pri izlaganju suncu reaguje alergijskom reakcijom. Te osobe nazivamo fotosenzitivnim. Osjetljive su na djelovanje sunčeve, ali i vještačke svetlosti, koja u njihovoj koži pokreće alergijsku reakciju. Alergija se može ispoljiti na različite načine od sitnih bubuljica, osipa sa svrabom ili bez njega, izraženog crvenila do pojave plihova i opekotina.

Primarne fotodermatoze

Pretežno kod mladih žena hronično, svakog ljeta, pri sunčanju dolazi do pojave alergije. Za nju su odgovorni UVB zraci, ređe UVA i vidljiva svjetlost. Alergijska reakcija se javlja na dijelovima tijela izloženih suncu nakon 18 do 24 časa. Na koži se javljaju različite promjene: bubuljice nastale zadebljanjem dijela kože i mjehurići (plikovi). Zato se bolest naziva polimorfna svjetlosna erupcija. Alergija se povlači za 7 do 10 dana i ponovo se vraća nakon slijedećeg izlaganja suncu. Ovu je alergiju najbolje spriječiti korištenjem krema sa visokim faktorom UVA i UVB zaštite (20 do 30). Izuzetno fotosenzitivne osobe bi trebale da izbjegavaju sunčanje, da nose šešir, duge rukave i duge nogavice, a otkrivene dijelove tijela da zaštite kremom.U nekim slučajevima, takođe uglavnom kod mlađih žena, alergija se može javiti poslije svega 5 do 10 minuta izlaganja suncu. Najprije se javlja osjećaj peckanja i svraba, a zatim crvenilo i mjehurići (eritem i urtike). Alergija traje kratko najviše sat vremena. Naziva se urtika solaris (fotogenetika), što u prevodu znači koprivnjača izazvana suncem ili svjetlošću. Za njen nastanak su najodgovorniji UVA zraci koji prodiru u dublje slojeve koze. Mogu je izazvati i UVB zraci, kao i vještačka svjetlost. U njenom liječenju se mogu koristiti antihistaminici.

Fotosenzitivnost kod pojedinih bolesti

Postoje bolesti kod kojih iz nedovoljno razjašnjenih razloga postoji povećana osjetljivost na sunce. To su na primjer sistemski eritemski lupus, herpes simpleks, rozacea, pojedini oblici atopijskog dermatitisa, pemfigus, dermatomiozitis. Kod pojedinih bolesti, kao porfirija, u organizmu se stvaraju hemijska jedinjenja koja izazivaju osjetljivost na sunce (fotosenzibilizaciju). Kod pelagre nedostatak vitamina PP (nikotinska kiselina) remeti oksido-redukcione procese tako da dolazi do oštećenja DNK ćelija kože.

Fototoksične reakcije

Dok je kod primarnih fotodermatoza za pojavu alergije, kod osjetljivih osoba, bilo potrebno samo sunčanje, kod fototoksičnih alergijskih reakcija potrebno je tokom sunčanja prisustvo pojedinih lijekova ili hemikalija. Ta hemijska jedinjenja unijeta u organizam ili namazana na kožu pri sunčanju izazivaju oštećenje kože – fototoksična reakcija. Oštećenje kože se ispoljava crvenilom, koje se javlja već pri prvom korištenju hemikalije ako je u dovoljnoj količini i ako je sunčanje trajalo dovoljno dugo. Alergija se javlja svaki put kada se ta hemikalija unese i istovremeno se sunča. Najčešći fototoksični lijekovi su lijekovi za liječenje akni, antihistaminici, nesteroidni antireumatici, neki antibiotici, prije svega tetraciklini, lijekovi protiv gljivica, dijabetesa, diuretici, sulfonamidi, triciklični antidepresivi.

Fotosenzibilizaciju (alergiju na sunce) mogu da izazovu pojedini sastojci sapuna i kozmetičkih preparata. Kod osoba koje se sunčaju ležeći na travi ili biljkama koje sadrže furokumarine može doći do alergijske reakcije kod koje promjena na koži ima oblik lista ili stabla biljke, a ispoljava se crvenilom, otokom i sitnim ili krupnim plihovima. Po povlačenju alergije ostaje dugotrajna mrlja – pigmentacija. Biljke koje sadrže furokumarine paškanat, celer, peršun, šargarepa, limun, slačica i neke trave.

Parfemi i eterična ulja sadrže furokumarine koji pri sunčanju dovode do alergije. Ona se najčešće javlja na vratu i ispod pazuha. Ispoljava se crvenilom, nakon koga ostaje dugotrajna pigmentacija. Alergija se pogoršava pri slijedećim korištenjima parfema pri sunčanju.

Fotoalergijske reakcije – fotoekcem

Fotoalergijske reakcije su mnogo rijeđe od fototoksičnih. Kod njih je, takođe, potrebno prisustvo određene hemikalije koja izaziva alergiju. Ta hemikalija – fotosenzibilizator izaziva alergiju čak i kada je unijeta u minimalnoj količini i pri kratkotrajnom sunčanju. Reakcija se javlja 24 ili više sati nakon sunčanja. Ispoljava se najprije crvenilom na osunčanim dijelovima. Zbog svraba i češanja kasnije se mogu vidjeti ogrebotine i ljuštenje kože. Pri slijedećem djelovanju hemikalije alergija je burnija. Fotoalergijska reakcija, kod izuzetno osjetljivih osoba, može da ostane i kada se hemikalija “krivac” isključi. To je kontaktni alergijski fotodermatitis (fotoekcem).

Liječenje i preventiva

Kod fotodermatoza je izuzetno značajno postepeno izlaganje suncu uz korištenje krema sa visokim faktorom UVA i UVB zaštite (20 do 30). Izuzetno fotosenzitivne osobe bi trebale da izbjegavaju sunčanje, a otkrivene dijelove tijela da zaštite kremom. Prilikom korištenja fototoksičnih lijekova izbjegava se sunčanje, a otkriveni dijelovi tijela se štite kremom sa visokim faktorom UV zaštite.

Na osip treba staviti hladnu oblogu. Ako postoji bol koristi se blaži analgetik. Dalju terapiju može sprovesti samo dermatolog. Kod pojedinih fotodermatoza koriste se sintetski antimalarici i lokalni kortikosteroidi.

Alergije na sunce – fotodermatoze 2.60/5, (52.00%), 5
Don't be shellfish...Share on FacebookShare on TumblrTweet about this on TwitterShare on LinkedInShare on Google+

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>