Profesionalna oboljenja

Profesionalna oboljenja

Profesionalna oboljenja

Profesionalne bolesti definiraju se kao oboljenja i oštećenja zdravlja koja nastaju u neposrednoj vezi sa redovnim zanimanjem, kao posljedica neposrednog djelovanja različitih profesionalnih štetnosti. Etiologija profesionalnih bolesti vezana je isključivo za obavljanje određenog zanimanja i bolesti nastaju pretežno češće nego u drugim zanimanjima ili opštoj populaciji. Za verifikaciju profesionalnih oboljenja neophodno je poznavanje:

  • uslova radne sredine
  • profesionalnih štetnosti
  • njihovog uticaja na profesionalnu patologiju

Bolesti koje se smatraju profesionalnim utrđuju se na nivou svake zemlje i regulišu se zakonskim propisima «lista profesionalnih bolesti – službene novine FBiH 29/98). Propisima penzionog i invalidskog osiguranja usvojeni su jedinstveni kriteriji za utvrđivanje prava osiguranika po osnovu profesionalni bolesti. Prava osiguranika po osnovu privremene nesposobnosti ili sticanja prava na invalidsku penziju ostvaruju se pod povoljnijim usvjetima u odnosu na nesposobnost ili invalidnost kod drugih bolesti.

U dijagnostici profesionalih bolesti koriste se savremeni kriteriji medicinske dijagnostike i nova medicinska dostignuća. Kako profesionalne bolesti nastaju u specifičnim uslovima a karakterizira ih profesionalna etiologija, dijagnoza počiva na:

  • podacima radne anamneze
  • poznavanju uslova rada
  • stepena opasnosti po radnika

Lista profesionalnih bolesti svojstvena je svakoj zemlji i utvrđena je na osnovu naučne potvrde o povezanosti bolesti i izloženosti profesionalnoj štetnosti i vodećim profesionalnim rizicima i bolestima.

  • 1. Trovanje olovom i njegovim jedinjenjima
  • 2. Trovanje živom i njenim jedinjenjima
  • 3. Trovanie arsenom i njegovim jedinjenjima
  • 4. Trovanje fosforom i njegovim jedinjenjima
  • 5. Trovanje manganom i njegovim jedinjenjima
  • 6. Trovanje halogenim elementima
  • 7. Trovanje berilijem i njegovim jedinjenjima
  • 8. Trovanje kadmijem i njegovim jedinjenjima
  • 9. Trovanje selenom, vanadijem i njihovim jedinjenjima
  • 10. Trovanje hromom i njegovim jedinjenjima
  • 11. Trovanje niklom i njegovim jedinjenjima
  • 12. Trovanje benzenom i njegovim homolozima
  • 13. Trovanje nitro i amino jedinjenjima benzena i njegovim homolozima
  • 14. Trovanje halogenim derivatima
  • 15. Trovanje alifatskim ugljovodonicima
  • 16. Sindrom akropatije u polimerizaciji vinil- hlorida sa akroosteolizom
  • 17. Trovanje sumpornom kiselinom, S02, sumporvodonikom, sumporugljenikom
  • 18. Trovanje azotnom kis, njenim estrima, nitroznim gasovima
  • 19. Trovanje alkoholom, estrima, eterima, aldehidima i ketonima
  • 20. Trovanje ugljenmonoksidom
  • 21. Trovanje cijanidom i njegovim jedinjenjima
  • 22. Trovanje pesticidima
  • 23. Oboljenja zuba izazvana mineralnim kiselinama
  • 24. Silikoza
  • 25. Silikotuberkuloza
  • 26. Azbestoza
  • 27. Aluminoza
  • 28. Talkoza
  • 29. Pneumokonioza
  • 30. Pneumokonioza izazvana tvrdim metalom
  • 31. Bisinoza
  • 32. Bronhijalna astma
  • 33. Alergijski alveolitis
  • 34. Oboljenja izazvana jonizirajućim zračenjem
  • 35. Oboljenja izazvana nejonizirajućim zračenjem
  • 36. Maligne neoplazme: na koži, na mokraćnoj bešici i na disajnim organima i sinusima
  • 37. Oboljenja izazvana promjenjenim
  • 38. Oboljenja izazvana djelovanjem buke
  • 39. Oboljenja izazvana djelovanjem vibracija
  • 40. Hronični burzitisi zglobova uslijed stalnog pritiska ili potresa
  • 41. Paraliza živaca uslijed nefiziološkog položaja tijela
  • 42. Oštećenje meniskusa koljena i intervertebralnog diskusa
  • 43. Kožna oboljenja
  • 44. Tropske bolesti
  • 45. Zarazne bolesti
  • 46. Zarazne bolesti koje se prenose sa životinja na ljude (zoonoze)

Radna anamneza

Treba se detaljno upoznati sa vrstom rada i uslovima radne sredine na sadašnjem radnom mjestu ali i na prijašnjim jer sadašnje ne mora biti uzrok bolesti. Takođe u radnom procesu radnik može biti izložen djelovanju više različitih profesionalnih štetnosti.

Treba uočiti uzročnu povezanost – između  oboljenja i faktora radne sredine. Često profesionalne bolesti nemaju specifičnu kliničku sliku.

Lična i porodična anamneza

Ciljana i pažljivo analizirana pri čemu se obraća pažnja na subjektivne tegobe o ranijim bolestima, upućuje na postojanje oboljenja koja predstavljaju kontraindikacije za rad na sadašnjem radnom mjestu (anemije i hematotoksične materije) itd. Žvotne navike (pušenje i alkhol i interakcije sa profesionalnim otrovima itd.)

Fizikalni pregled

Moguće je utvrditi neke karakteristične znakove profesionalni bolesti

promjena boje kože

  • olovno bljedilo – kod trovanja olovom
  • siva cijanoza – kod nitro i amino jedinjenja aromatskih ugljikovodonika koja izazivaju metheglobulinemiju
  • žuta koža – azotna kiselina i TNT boje kožu žuto na mjestu kontakta

promjene na noktima

  • žuti nokti – kontakt sa hlorom i bromom
  • smeđi – formaldehid i sumporna kiselina
  • Messove linije na noktima – trovanje arsenom

promjene na konjuktivama i gornjim disajnim putevima

  • iritansi i nadražljivci

promjene u usitima

  • merkurijalni stomatitis – tipičan za trovanje živom
  • plavosivi rub na desnima – olovni rub kod trovanja olovom

Laboratorijska analiza biološkog materijala

Laboratorijska analiza presudna je. Predmet analize može biti krv, mokraća, kosa, a utvrđuje hemijskih materija i njihovih metabolita. Potrebno je voditi računa o vremenu uzimanja jer uzorci mogu biti negativni već nekoliko sati poslje ekspozicije, neke materije se dugo deponuju .

Interpretacija rezultata i njihova procjena poseban su problem. Prisustvo povećanih koncentracija hemijskih materija ne mora značiti trovanje ako postoji odsustvo manifestnih kliničkih znakova. U takvim slučajevima govori se o ekspoziciji otrovu.

Metode funkcionalne dijagnostike

Različite funkcionalne dijagnostičke metode sastavni su dio u postupku verifikacije profesionalnih bolesti kao i u postupku ocjene radne sposobnosti.

Elektroencefalografija (EEG)

  • kod toksičnih encefalitisa izazvanih neurotoksičnim hemijskim materijama

Elektrokardiografija

Daje podatke o funkcionalnom stanju srca. Sastavni je dio periodičnih pregleda, kod provjere zdravstvenog stanja radnika zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada. Poremećaj srčane funkcije može se očekivati kod ekspozicije toksičnim materijama: organski rastvarači(posebno, benzena i TNT-a), halogenirani ugljikovodonici, arsen, živa, insekticidi i teški metali.

Audiometrija

Funkcionalnost sluha ispituje se tonalnom linearnom audiometrijom. Standardno se ispituje prag sluha na standardnim frekvencijama od 125Hz do 8192Hz, zračna i koštana provodljivost za te frekvencije. Ispitivanje se obavlja najmanje 18 sati od ekspozicije buke.

Promjene na audiogramu kao posljedica dejstva buke su simetrične sa skotomom prvo na 4000Hz koji se kasnije produbljuje i širi. Područje od 2000-4000Hz smatra se govornom frekvencijom i promjene  vode otežanoj komunikaciji.

Prema američkim standardima – oštećenje sluha defiše se kao gubitak sluha za više od 26dB na frekvencijama 500, 1000 i 2000 Hzi nije uključena frekvencija od 4000Hz gdje je gubitak sluha veći nego na 500Hz.

U interpretaciji voditi računa o fiziološkom gubitku sluha

  • 50 godina – 2000 Hz – 11 dB
  • 60 godina – 2000 Hz – 22 dB

Vestibulometrija

Ispituje se stanje vestibularnog aparata. Posebno je važno za radnike koji rade na visini (sva radna mjesta na visini većoj od 3m).

  • sakulus i utrikulus – linearna ubrzanja
  • semicirkularni kanali – angularna ubrzanja

Testovi su uglavnom bazirani na pojavu nistagmusa provociranjem i praćenjem njegovog smjera, trajanja i latentnog perioda.

Kupulometrija – metoda gdje se daje sublimirano ubrzanje i naglo usporenje pri čemu se izaziva nistagmus.

Pendulometrija – pacijent se njiše na stolici na jednu i drugu stranu i naglo se zaustavi i promatra nistagmus.

Kalorički test (Hallpike-Fitzgerald) – podražuje se naizmjenično jedno pa drugo uho toplom i hladnom vodom pri čemu se pojavljuje nistagmus (predstavlja nekontrolisano trzanje, poigravanje, odnosno treperenje očiju u određenim pravcima)

  • Topla voda – u pravcu ispitivanog uha
  • Hladna voda – u suprotnom pravcu

Probe ortostatikeRontbergova proba – stoji zatvorenih očiju sastavljenih stopala

Probe dinamostatikeBabinski Veil – hoda po liniji nekoliko koraka naprijed, nekoliko nazad

Kapilaroskopija i funkcionalni testovi vibracione bolesti

Kapilaroskopija – upotreba mikroskopa – kapilaroskopa posmatra se stanje kapilarnog ležišta nokta, direktno pod imerzionim uljem. Kapilaroskopske promjene klasificiraju se u 3 osnovne grupe:

  1. Numeričke – redukcija kapilarnih petlji sa zonama avaskularnih plakova
  2. Morfološke
    1. Promjene širine lumena (stenoza i dilatacija)
    2. Promjene izgleda (tortiuoziteti i elongacije)
    3. Promjene kontinuiteta kapilara – kapilaroreksije
  3. Funkcionalne – promjene permeabilitieta kapilara sa korpuskularnim ekstravazatima

Etiologija ovih promjena:

  • vibracije – sve tri vrste promjena u stepenu zavisno od stepena izlaganja
  • toksično djelovanje – hlorirani ugljikovodonici, posebno vinil hlorid monomeri izazivaju promjene slične sklerodermiji
  • jonizujuće zračenje – promjene u mikrocirkulaciji

Testovi reaktivne hiperemije

Karakteristično je određivanje vremena potrebnog za uspostavljanje normalne cirkulacije nakon mehaničkog pritiska na u predjelu prstiju i šake.

Test pritiska nokta – pritiskom palca i kažiprsta na područje nokta od 2 do 4 prsta u toku 10 sekundi dobija se promjena boje nokta koja se normalno treba vratiti za 2 sekunde

Test stisnutih šaka – ispitanik čvrsto stegne šake i drži 5 sekundi, vrijeme nakon koje šake treba da prime normalnu boju je 10 sekundi

Proba hladnom vodom (Cold Test) – ispituje se patološka reakcija krvnih sudova na hladnoću. Posebno dobra za procjenu vibracione bolesti. Temperatura vode je 10ºC i u nju se urone ruke do lakata i drže 10 miuta. Proba je pozitivna ako se pojave oštro ograničena bljedila prstiju i označava se brojem zahvaćenih prstiju ili falangi.

Dermotermometrija – vrši se mjerenje kožne temperature na rukama prvo u bazičnim uslovima a zatim poslje provedenog testa hladnom vodom i poslje 15 minuta kada se vrijednosti moraju vratit na normalu i ako je stanje nakon 15 minuta:

  • +/- 0ºC – normalan odgovor
  • -1ºC – vazospastičan odgovor
  • +1ºC – vazodilatacioni odgovor

Oscilometrija – metoda mjerenja volumena protoka kroz krve žile ekstremiteta u toku sistole i dijastole za vrijeme promjenjivog ili stalnog vanjskog pritiska. Analiziraju se oscilometrijski indeksi kao maksimalni otklon pulsnog talasa i procjena se vrši utvrđivanjem oscilometrijskog indeksa na paralelnim ekstremitetima ili na 2 odvoda istog ekstremiteta. Pri tome su razlike 30-50% još uvijek fiziološke granice.

Pletizmografija – promatra se punjenje organa krvlju. Koristi se za dijagnostiku poremećaja periferne cirkulacije jer registruje promjenu volumena ekstremiteta kao odraz protoka krvi tim ekstremitetom.

Kod vibracione bolesti pletizmografija pokazuje krivulju pulsnog talasa uz primjenu testa sa hladnom vodom. Pri tome se bilježi krivulja u normalnim uslovima a zatim poslije testa hlađenja.

Elektroneuromiografija (ENMG)

Koristi se kod vibracione bolesti i toksičnih polineuritisa. Ispituje se brzina motorne i senzorne provodljivosti, i neuralni potencijal dobijen elektrostimulacijom nerva.

Kod vibracione bolesti javlja se usporenje brzine senzorne provodljivosti za n.medianus i n.ulnaris dok radijalis nikada nije zahvaćen.

Dinamometrija šake

Ispitivanje mišićne snage i mišićne izdržljivosti ručnim dinamometrom. Ispituje se izdržljivost u određenom vremenu kroz koje je ispitanik u stanju održati 80% postignute snage na dinamomotoru. Vrijeme se mjeri štopericom i treba da iznosi najmanje 20 sekundi (+-2).

Profesionalna oboljenja 4.00/5, (80.00%), 4
  • Share on Tumblr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>