Sve Å¡to trebate znati o HOLESTEROLU

holesterol
holesterol

Simptomi

Visoka razina holesterola u krvi nema očiglednih simptoma, no može predstavljati faktor rizika za druge bolesti koje imaju prepoznatljive simptome, uključujući anginu pektoris, aterosklerozu, srčane bolesti, visok pritisak, moždani udar i druge tegobe s krvotokom.

  • Meke, žućkaste kožne izrasline ili oÅ¡tećenja po imenu ksantomi mogu ukazivati na genetsku predodređenost nesposobnosti organizma da normalno prerađuje holesterol i trigliceride.
  • Gojaznost i dijabetes mogu biti povezani s visokom razinom holesterola.
  • Kod muÅ¡karaca, impotencija može biti posljedica toga Å¡to su arterije zahvaćene prevelikom količinom holesterola.

Obratite se liječniku:

  • ako otkrijete meke, žućkaste izrasline na sebi ili djeci. Morali biste se raspitati za pretrage kojima se ustanovljuje predodređenost na visoki holesterol,
  • ako vam se pojave simptomi ateroskleroze, angine pektoris ili srčanih bolesti, poput bolova u donjem dijelu nogu, zatajenja bubrega, vrtoglavice, nestabilnog hoda ili nejasnog govora. Bilo koja od ovih tegoba može biti u vezi s visokom razinom holesterola u krvi, a svaka od njih zahtijeva medicinsku intervenciju.

Holesterol je paradoksalan: svima je potreban, no neke ljude može usmrtiti. Holesterol je mast koja nastaje prirodnim putem, daje svoj doprinos životno važnim funkcijama organizma kao što su stvaranje novih stanica, izolacija živaca i proizvodnja hormona. Jetra stvaraju sav holesterol koji je organizmu u uobičajenim uvjetima potreban, ali budući da se ova voštana tvar nalazi u svim proizvodima životinjskog podrijetla, unosite je u organizam kad god jedete meso ili mliječne proizvode. U osoba koje su genetski predodređene na tegobe s holesterolom, prehrana bogata zasićenim mastima glavni je uzrok visoke razine holesterola.

U krvotoku holesterol se veže s molekulama bjelančevina da bi se dobile razne vrste takozvanih lipoproteina. Lipoprotein visoke gustoće (HDL) je gusta, kompaktna mikročestica koja prenosi suvišni holesterol u jetra, gdje se on mijenja i izbacuje kroz žuč. Lipoprotein niske gustoće (LDL) je veća, manje zgusnuta čestica koja obično ostaje u organizmu.

Lipoproteini vrlo niske gustoće (VLDL) su molekule koje prenose trigliceride, kemijske spojeve koji pohranjuju masne kiseline, bitan izvor energije za organizam.

Količina holesterola u krvotoku ne bi bila tako značajna da nema njene povezanosti s različitim bolestima srca i krvnih žila. Opasnost od dobivanja tih bolesti složena je i ne ovisi samo o tome koliko holesterola, nego i koju vrstu kolesterola imate u krvi.
Općenito govoreći, LDL tzv. »loÅ¡ holesterol« – povezuje se s većom opasnošću od umiranja uslijed koronarnih srčanih bolesti, HDL – ili »dobar holesterol« povezuje se sa smanjenom opasnošću. No opasnost od tegoba sa srcem i krvnim žilama koju predstavlja visoka razina LDL holesterola uvelike se razlikuje od osobe do osobe.

Tačnije, LDL holesterol je ona vrsta koja se uvlači u stijenke arterija, pokrećući upalnu bolest poznatiju kao ateroskleroza: osobe s aterosklerozom su opet podložnije srčanim bolestima, moždanom udaru i ostalim poremećajima srca i krvnih žila. Unatoč tome, većina ljudi s visokim holesterolom nikada zapravo ne oboli od srčanih bolesti, a većina pacijenata koji dobiju srčani udar nema neprirodno visoku razinu kolesterola. Budući da nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kod kojih osoba s visokim holesterolom će se pojaviti srčane bolesti, igrajte na sigurno i držite razinu kolesterola pod kontrolom.

UZROCI

Problem visokog holesterola određen je uvelike faktorom sreće genetske lutrije. Neke obitelji genetski su obdarene niskom ukupnom razinom holesterola ili visokom razinom HDL holesterola bez obzira na prehranu ili način života. Druge obitelji boluju od raznih nasljednih poremećaja koji znatno povećavaju opasnost od visokog holesterola; među ovim poremećajima prevladavaju oni koji su isto tako povezani sgojaznošću i dijabetesom. Osobe s takvom genetskom predispozicijom koje jedu hranu bogatu zasićenim mastima vrlo će vjerojatno imati visoku razinu holesterola u krvi.

S pozitivne strane gledano, osobe koje energično vježbaju, poput trkača na duge staze, obično imaju visoku razinu HDL holesterola. Prije menopauze žene obično imaju višu razinu HDL holesterola od muškaraca iste dobi. Budući da neki istraživači zaključuju da estrogen može podići razinu HDL ili »dobrog« i VLDL holesterola istovremeno smanjujući LDL holesterol, liječnici mogu odvagnuti moguće blagotvorne učinke kad budu razmatrali mogućnost nadomjesnog hormonskog liječenja žena u postmenopauzi

DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI

Laboratorijski test za određivanje razine holesterola u krvi sada je rutinski dio većine sistematskih pregleda. Kad vam analiziraju krv, u pravilu ćete dobiti tri nalaza izražena u miligramima po decilitru: jedan za ukupni ili serumski holesterol, jedan za HDL holesterol i jedan za trigliceride. Često će biti uključen i nalaz LDL holesterola, kao i brojka koja ukazuje na odnos ukupnog holesterola i HDL holesterola.

Prvi faktor koji valja razmotriti je razina vaÅ¡eg serumskog holesterola. Ukupni holesterol ispod 200 smatra se zdravim i bezopasnim. Razine holesterola između 200 i 240 smatraju se graničnima, a razina od 240 ili viÅ¡e definitivno je visoka. HDL holesterol kod muÅ¡karca trebao bi iznositi viÅ¡e od 35, a kod žene viÅ¡e od 45. Å to se tiče LDL holesterola – opasne vrste – idealna razina bila bi ispod 130; između 130 i 160 granična je razina, a iznad 160 visoka. VaÅ¡a razina triglicerida morala bi biti ispod 200. Konačno, kod odnosa ukupnog holesterola prema HDL holesterolu, Å¡to je brojka niža, tim bolje. Kod muÅ¡karaca prosjek je 4,2 do 7,3; kod žena je prosjek 3,9 do 5,7.
Općenito, dobar je bilo koji odnos ispod 4 (što znači da imate više HDL-a u usporedbi s ukupnom količinom holesterola).

LIJEČENJE

Savjeti vašeg liječnika glede smanjenja holesterola vjerojatno će biti ponavljanje riječi nutricionista i većine praktičara alternativne medicine: usvojite zdrav način prehrane s malo masti i holesterola, smanjite tjelesnu težinu, redovito vježbajte i ako pušite, prestanite.

KONVENCIONALNA MEDICINA

Za osobe kojima je razina serumskog holesterola u rasponu između visoke i granične – oko 40 posto muÅ¡karaca i čak viÅ¡i postotak žena – promjene u prehrani i načinu života mogu smanjiti razinu holesterola ili je držati u poželjnim okvirima. Ako vam je razina holesterola blizu 240 ili iznad, možda neće biti dovoljno prilagoditi prehranu i način života. Umjesto toga, liječnik će vam možda propisali prirodni program za snižavanje holesterola koji se temelji na dodatku prehrani bogatom vlaknima, poput mekinja ili afričkog trpuca ili umjetno proizvedenog sredstva za snižavanje holesterola.

Od mnogih raspoloživih lijekova za snižavanje holesterola, članovi skupine slatina -lovaslatin,
simvastatin i pravastatin – ubrajaju se medu raÅ¡irenije i češće propisivane lijekove. Oni djeluju tako da blokiraju enzim koji jetra koriste da bi proizvela holesterol. Većina pacijenata ih dobro podnosi iako su skupi i katkad mogu izazvati neželjene popratne učinke poput upale jetre. Za neke ljude druga mogućnost je niacin (vitamin B3), ali da bi bio djelotvoran, mora ga se uzimati u velikim količinama. On je često i lijek koji se slabo podnosi te može izazvati popratne učinke kao Å¡to su crvenilo kože i nadraženost želuca. Proizvodi niacina s odgođenim oslobađanjem mogu svesti popratne učinke na najmanju moguću mjeru, ali uvijek se moraju uzimati pod liječničkim nadzorom.

Postupak pročišćavanja krvi nazvan LDL afereza može pomoći osobama s teškim genetskim poremećajima holesterola. U nekoliko sati, krv se izvadi iz tijela, kemijskim putem pročisti od LDL holesterola i vratim vrati u tijelo. Tretmanima svaka dva do tri tjedna može se smanjiti prosječna razina LDL holesterola 50 do 80 posto, no oni stoje mnogo vremena i novca.

ALTERNATIVNI NAČINI LIJEČENJA

Alternativni terapeuti nude cijeli spektar prirodnih načina kontrole razine holesterola. Svi se mogu primjenjivati zasebno, a mnogi usporedno s liječenjem lijekovima. Sljedeći popis oblika liječenja pomoći će vam da izmijenite i poboljšate svoj vlastiti program. Da biste bili mirni, obavijestite liječnika ako upotrebljavate bilo koje sredstvo ili metodu alternativnog liječenja i neka to bude prije nego što ih počnete miješali s lijekovima koji su vam propisani.

AYURVEDSKA MEDICINA

Ayurvedski terapeuti ili iscjelitelji tradicionalno upotrebljavaju malabarski tamarind (kiselu datulju), žućkasti plod iz Indije koji se puno koristi u curryjima, radi liječenja gojaznosli. Neka ispitivanja daju naslutiti da to voće može isto tako pospješiti smanjivanje razine ukupnog holesterola kao i razine triglicerida.

KINESKA MEDICINA

Tradicionalni kineski iscjelitelji liječe razne oblike hroničnih srčanih bolesti, zajedno sa faktorima poput visokog holesterola, akupunkturom i ljekovitim biljem medu kojim puno rabe dvornik (Polygonum multiflorum).

LIJEČENJE LJEKOVITIM BILJEM

Vrlo tražen lijek za suzbijanje visokog kolesterola je gugulipid (Commiphora mukul), ekstrakt drveta mukul mire iz južne Indije. Sposobnost gugulipida da kontrolira razinu holesterola i triglicerida uspoređuje se sa sposobnošću nekih sintetičkih lijekova, uz tvrdnje da snizuje razinu LDL holesterola i povisuje razinu HDL holesterola bez popratnih učinaka.

Drugo ljekovito bilje na glasu zbog svojih svojstava snižavanja holesterola uključuje lucernu ili alfalfu (Medicago saliva), kurkumu (Curcuma Ionga), azijski ginseng (Panax ginseng) i grčku piskavicu (Trigonella (oenum graecum). Mogli bisto se također posavjetovati s liječnikom koji drži prehranu važnom glede blagotvornih učinaka tableta fitosterola. Fitosteroli su biljni spojevi slične grade kao i kolesterol koji učinkovito blokiraju ulazak kolesterola u jetra.

NAČIN ŽIVOTA

Dokazi govore da iako tjelovježba sama ne može sniziti ukupni holesterol, umjereno vježbanje nekoliko puta tjedno može pospješiti podizanje razine HDL holesterola u mnogih ljudi. Energičnim vježbanjem možete podići razinu HDL-a još i više iako u nekom trenutku sportaši očigledno dosegnu »HDL plato«.

PSIHOSOMATSKO LIJEČENJE

Smatra se da stres pridonosi povišenom holesterolu, pa tehnike opuštanja koje suzbijaju stres mogu pomoći pri snižavanju razine holesterola. Progresivno opuštanje s vizualizacijom je nešto što možete iskušati bilo gdje, bilo kad. Mogli biste isto tako iskušati liječenje masažom, jogu (gore), meditaciju ili biofeedback.

PREHRANA

Osnovna pravila prehrane kod snižavanja holesterola su jednostavna: izbjegavajte zasićene masti i holesterol u hrani. Stručnjaci preporučaju prehranu u kojoj na masti ne otpada više od 30 posto vaših dnevnih kalorija.; neki kažu i 20 posto. Zasićene masti proizašle iz proizvoda životinjskog podrijetla i tropskih ulja trebale bi biti svedene na najmanju moguću mjeru, pa izbjegavajte jesti hranu prženu u puno ulja i pozorno provjerite etikete s podacima na pakiranoj hrani. Jedite više povrća, voća i žitarica, koji ne sadrže kolesterol, a gotovo ni masti, a bogati su vlaknima.

Vjeruje se da češnjak (Allium salivum) i luk (Allium cepa) snižavaju kolesterol, ali razlikuju se mišljenja o tome koliko biste ih trebali jesti da biste imali koristi. Nema opasnosti kažemo li da što ga više jedete, po mogućnosti sirovog, bolji je i učinak.

PREVENCIJA

  • Držite tjelesnu težinu pod kontrolom.
  • Jedite mudro svaki dan – ne viÅ¡e od 300 mg holesterola i neka udio masti u vaÅ¡im dnevnim kalorijama ne prelazi 30 posto.
  • Vježbajte nekoliko puta Ijedno energično ako možete, no i umjerena tjelovježba je bolja od nikakve.
  • Ako puÅ¡ite, prestanite.
  • Pratite svoj napredak. Povremeno dajte da vam vaÅ¡ liječnik ili dobar laboratorij izmjeri razinu holesterola u krvi. Kućni pribor za testiranje, kao i mnoge zdravstvene naprave za Å¡iroku potroÅ¡nju, općenito je nepouzdan.

ZDRAVA ISHRANA

Osobe koje su genetski predodredene na tegobe s holesterolom morale bi slijediti preporuke svojega liječnika u vezi s prehranom. Mi ostali trebali bismo biti u stanju nadzirati razinu holesterola pomoću cilja koji smo si sami postavili, a to je da udio masti u dnevnim kalorijama ne premašuje 30 posto. Ako dobro poznajete hranu koju jedete, možete razlikovati prijatelja od neprijatelja. Kao prvo, smanjite potrošnju crvenog mesa, osobito iznutrica, zbog toga što sadrži veliku količinu zasićenih masti i holesterola. Ne jedite previše peradi i izbjegavajte kožicu; u piletini ima manje zasićenih masti nego u crvenom mesu, ali ipak sadrži znatnu količinu holesterola. Većina ribe sadrži manje masti i holesterola od crvenog mesa. Većina školjkaša također sadrži malo masti, pa premda sadrže puno holesterola, većina ljudi ih pretpostavlja crvenom mesu i peradi. Kad god je moguće, manje trošite proizvode od punomasnog mlijeka, majonezu, čokoladu, tropska ulja te hidrogenizirana ili djelomično hidrogenizirana ulja ili masti poput margarina.

Kod kuhanja, zamijenite zasićene masti koje su krute pri sobnoj temperaturi, poput maslaca i margarina, tekućim jednostruko nezasićenim mastima poput maslinovog, repičinog ili lanenog ulja. Postoje dokazi da troÅ¡enjem umjerenih količina jednostruko nezasićenih masti koje se nalaze u vrstama hrane kao Å¡to su orasi, sjemenke i avokado – možete zapravo sniziti LDL kolesterol. Izbjegavajte tropska ulja poput palminog ili kokosovog; ona ne sadrže nimalo holesterola, ali su bogata zasićenom masti, jedete li grožđe, možete pospjeÅ¡iti snižavanje holesterola u krvi, zahvaljujući flavonoidnim spojevima u njegovim kožicama. Za kuhanje i začinjanje salate potražite ulje od sjemenki grožđa – koje se dobiva cijeđenjem sjemenki grožđa nakon preÅ¡anja grožđa za vino.

Ograničite se na tri jaja tjedno: jedno žumanjce sadrži gotovo cjelokupnu preporučenu dnevnu dozu holesterola. U vitamine, minerale i hranjive tvari koje su poznate po svojim svojstvima snižavanja holesterola ubrajaju se vitamini E,C i A (beta karoten), L-karnitin, pantetin, krom, kalcij, bakar i cink. Da bi vam jelovnik ostao raznolik, pokuÅ¡ajte uključiti rižine mekinje, artičoke, gljive Å¡itake i feferone – za sve se njih vjeruje da pomažu pri snižavanju holesterola.

Konačno, birajte onu hranu koja sadrži vlakna topiva u vodi, koja pružaju izvrsnu zaštitu od visokog holesterola u krvi. Na popisu vrsta hrane bogatih vlaknima nalaze se grejp, jabuke, grah, sušeni grašak i sl; ječam, mrkva, kupus i zobeno brašno.

Sve Å¡to trebate znati o HOLESTEROLU 2.25/5, (45.00%), 4
  • Share on Tumblr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>